Nekada je giros bio 2 evra, danas je 5: Kako je inflacija promenila letovanje na Mediteranu
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborZa generacije srpskih turista giros nije bio samo obrok. Bio je simbol pristupačnog letovanja, brzog ručka između dva kupanja i dokaz da se na moru može jesti dobro, a da se pritom ne potroši pola dnevnog budžeta.
Pre desetak godina bilo je sasvim normalno da se giros u popularnim grčkim letovalištima kupi za dva evra. Danas se u mnogim mestima njegova cena kreće između četiri i šest evra, dok u pojedinim turističkim zonama prelazi i sedam evra.
Iako mnogi turisti ovo vide kao još jedan primer pohlepe ugostitelja, priča je mnogo složenija. Poskupljenje girosa zapravo je slika svega što se poslednjih godina dogodilo evropskoj ekonomiji, turizmu i Mediteranu.
Od pandemije do rekordnih cena
Godine 2020. turistička industrija gotovo je stala. Hoteli su bili prazni, restorani zatvoreni, a milioni radnika ostali su bez posla ili sa značajno manjim prihodima.
Kada su se putovanja vratila, dogodilo se nešto što je malo ko očekivao. Potražnja je eksplodirala. Ljudi su želeli da putuju više nego ikada ranije. Mnogi su tokom pandemije odlagali odmore i štedeli novac, pa su 2022. i 2023. krenuli da nadoknade propušteno vreme.
Taj nagli rast potražnje podigao je cene gotovo svega što je povezano sa turizmom.
Nije poskupeo samo giros
Kada vlasnik restorana u Grčkoj danas prodaje giros za pet evra, iza te cene krije se čitav lanac troškova.
Poskupeli su: svinjsko i pileće meso, ulje, povrće, pita hleb, struja, zakup lokala, radna snaga.Mnogi ugostitelji tvrde da im je račun za električnu energiju u pojedinim periodima bio i duplo veći nego pre pandemije.
Slično važi i za zakup lokala u turističkim zonama. Na najpopularnijim lokacijama u Grčkoj, zakup prostora danas može biti višestruko skuplji nego pre deset godina.
Turisti vide cenu, ne vide pozadinu
Posetilac koji plati pet evra za giros vidi samo konačan račun. Međutim, ugostitelji ističu da je profitna marža često manja nego ranije. Razlog je jednostavan.
Ako je nekada trošak pripreme jednog girosa bio jedan evro, a prodavao se za dva, zarada je bila značajna. Danas trošak može biti tri ili čak četiri evra, pa prostor za profit nije toliko veliki koliko izgleda na prvi pogled.
Mediteran postaje žrtva sopstvenog uspeha
Turizam je toliko uspešan da počinje da menja ekonomiju čitavih regiona. Na grčkim ostrvima cene nekretnina rastu rekordnom brzinom.
Stanovi koji su nekada bili namenjeni lokalnom stanovništvu sada se pretvaraju u apartmane za kratkoročni najam. To povećava troškove života lokalaca, ali istovremeno podiže i troškove poslovanja.
Kada konobar mora da plaća skuplji stan, on traži veću platu. Kada restoran plaća veće plate, podiže cene. Na kraju račun stiže turistima.
Hrvatska kao upozorenje
Hrvatska je možda najbolji primer koliko turizam može promeniti cenu odmora. Poslednjih godina brojni evropski mediji pisali su da su cene u pojedinim hrvatskim destinacijama dostigle nivo poznatih italijanskih ili francuskih letovališta.
Kafa od pet evra, pica od petnaest ili dvadeset evra i ležaljke koje koštaju više od dnevnice u pojedinim zemljama postale su deo svakodnevice.
Mnogi ekonomisti upozoravaju da bi Grčka mogla da krene sličnim putem ukoliko se rast cena nastavi.
Zašto su plate u turizmu sve veći problem
Jedan od najvećih izazova danas nije hrana niti energija. To su radnici. Hoteli, restorani i barovi širom Mediterana suočavaju se sa nedostatkom zaposlenih.
Mladi ljudi sve manje žele sezonske poslove, dok broj turista raste. Poslodavci zato nude veće plate kako bi privukli radnike.
To je dobra vest za zaposlene, ali dodatno povećava troškove poslovanja.
Koliko danas košta prosečan obrok?
Pre deset godina četvoročlana porodica mogla je relativno lako da ruča u grčkom restoranu za dvadesetak evra. Danas isti račun često prelazi 40 ili 50 evra.
Kada se dodaju pića, deserti i usluga, iznos može biti još veći. Za porodicu koja letuje deset dana razlika postaje veoma primetna.
Srbi i dalje dolaze
Uprkos poskupljenjima, Grčka ostaje jedna od omiljenih destinacija građana Srbije. Razlozi su brojni: relativna blizina, veliki izbor smeštaja, poznata kuhinja, gostoprimstvo i dobra putna povezanost.
Mnogi turisti priznaju da primećuju rast cena, ali i dalje smatraju da za svoj novac dobijaju više nego u pojedinim drugim mediteranskim zemljama.
Da li će cene nastaviti da rastu?
To je pitanje koje zanima milione turista. Većina ekonomista smatra da su najveći inflatorni šokovi iza nas.
Ipak, ne očekuje se povratak na cene iz 2015. ili 2018. godine. Jednom kada tržište prihvati viši nivo cena, retko dolazi do njihovog značajnog pada.
Zbog toga je verovatnije da ćemo u budućnosti gledati sporiji rast nego povratak na stare vrednosti.
Giros kao simbol nove ere turizma
Kada turisti danas komentarišu da je giros nekada koštao dva, a sada pet evra, oni zapravo govore o mnogo široj priči.
To nije samo priča o jednom sendviču. To je priča o inflaciji, rastu troškova života, promenama na tržištu rada i transformaciji čitavog Mediterana.
Turizam je postao jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u Evropi, ali upravo zbog toga destinacije postaju sve skuplje.
A giros, možda više nego bilo koji drugi proizvod, ostaje najvidljiviji pokazatelj tih promena.
Biznis Kurir/Ivan Andrejić/Kulturizam.com