Nova odluka NBS o kamatnim stopama: Evo šta građane očekuje kada su krediti u pitanju
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborTakođe, odlučeno je da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne olakšice (4,5%) i kreditne olakšice (7,0%).
Prilikom donošenja ove odluke, Izvršni odbor je pre svega imao u vidu ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na njeno kretanje.
Kretanje domaće inflacije i energetski šokovi
U skladu sa očekivanjima Izvršnog odbora, međugodišnja inflacija je u aprilu iznosila 3,3%. Njeno ubrzanje sa 2,8% u martu gotovo je u potpunosti posledica znatnog rasta svetskih cena nafte i, po tom osnovu, viših cena naftnih derivata na domaćem tržištu. Rast cena naftnih derivata bi bio veći da država nije preduzela mere – smanjenje akcija na gorivo i snabdevanje tržišta iz sopstvenih rezervi.
Prema oceni Izvršnog odbora, inflacija bi trebalo da nastane da se kreće u granicama cilja do septembra, a da nakon toga, krajem ove i početkom naredne godine, privremeno blago pređe gornju granicu cilja. Na ovo utiču više svetske cene nafte i drugih primarnih proizvoda, kao i niska baza iz septembra prošle godine usled primene uredbe kojom su marže u trgovini na veliko i malo bile ograničene na 20%.
Pod pretpostavkom da je aktuelni energetski šok privremen, inflacija bi potom trebalo da uspori i da se vrati u granice cilja sredinom 2027. godine, a zatim da u tim granicama ostane do kraja perioda projekcije. Usporavanju inflacije doprineće i dalje restriktivan karakter monetarne politike, slabljenje troškovnih pritisaka iz okruženja, kao i očekivano usporavanje rasta realnih zarada.
Globalni rizici: Sukob na Bliskom istoku i evrozona
Sukob na Bliskom istoku i zatvaranje prolaza kroz Ormuski moreuz za većinu brodova povećali su zabrinutost da bi energetska kriza mogla da dovede do ponovnog rasta inflacije na globalnom nivou. Rast svetske cene nafte predstavlja šok na strani ponude koji:
- Direktno povećava inflaciju preko viših cena goriva,
- Indirektno podiže troškove za preduzeća,
- Smanjuje raspoloživi dohodak stanovništva za potrošnju, povećava neizvesnost i slabi ekonomsku aktivnost.
Kao veliki neto uvoznik energenata, Evropa je posebno osetljiva na ove poremećaje. Inflacija je u zoni evra, našem najvažnijem ekonomskom partneru, povećana na 3,2% u maju (sa oko 2% pre izbijanja sukoba). Neizvesnost je i dalje visoka jer bi moglo doći do rasta cena kontejnerskog transporta i mineralnih đubriva, kao i narušavanja lanaca snabdevanja.
Privredni rast Srbije i skok kreditne aktivnosti
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromesečju 2026. iznosio je 3,2%, što je više od prve procene koja je iznosila 3,0%.
Dostupni mesečni pokazatelji za april ukazuju na pozitivna kretanja u industriji, trgovini na malo i turizmu, što je u skladu sa majskom projekcijom privrednog rasta od 3% u ovoj godini.
Rastu BDP-a doprinose i domaća tražnja i neto izvoz.
Dodatni pozitivni efekti očekuju se od realizacije investicionih projekata u okviru programa Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027, a u 2027. godini i od samog održavanja specijalizovane izložbe.
Podršku ekonomskoj aktivnosti pruža i rast kreditne aktivnosti prema privredi i stanovništvu, koji je u aprilu ubrzao na 17,1% međugodišnje.
U takvim okolnostima, Narodna banka Srbije nastavlja da vodi opreznu monetarnu politiku, uz održavanje relativne stabilnosti deviznog kursa. Ukoliko se proceni da rast svetske cene nafte ima izraženije sekundarne efekte na ostale cene preko inflacionih očekivanja, NBS će reagovati svim raspoloživim instrumentima.
Izvršni odbor će sledeću sednicu na kojoj se donosi odluka o referentnoj kamatnoj stopi održati 9. jula 2026. godine.
Biznis Kurir