Ena Zolić je mlada poljoprivrednica koja se pre šest godina vratila u Bihać iz Nemačke, gde je rođena i školovala se, i podigla poljoprivredno gazdinstvo na kome, trenutno, primarno uzgaja lešnike.

Ove godine ubira značajne plodove sa svoje plantaže i ima ambiciozne planove u poljoprivredi sa čime je upoznala i Elvedina Sedića, prvog čoveka grada Bihaća.

Zolićeva ističe kako istovremeno radi na proširenju svoje plantaže, podizanju novih zasada lešnika, kestena i oraha, i planira kupovinu neophodnih poljoprivrednih mašina, što je preduslov za intenziviranje proizvodnje. Kaže kako je prvog čoveka Bihaća želela da upozna sa poslovnim planovima, i nada se pomoći i podršci gradskih vlasti.

"Koncept mog gazdinstva baziran je na održivoj proizvodnji. Kako još nemam dovoljne količine prinosa da bih proizvodila puter od lešnika, brašno ili nugat kremu, što mi je cilj, želim otvoriti otkupnu stanicu i sav lešnik s drugih plantaža u celom kantonu prerađivati i plasirati na domaće i strano tržište. U perspektivi, želim otvoriti trgovinu s proizvodima proizvođača i prerađivača s ovog područja", istakla je.

Prema njenim rečima, pored sadnje koštuničavog voća, planovi su vezani i za pokretanje stočarske proizvodnje, a u početku bi to bio uzgoj pilića i ovaca.

Sedić je kazao kako je priča mlade poljoprivrednice inspirišuća i da su gradske vlasti spremne podržati ovakav i slične projekte.

"Ena je u Nemačkoj imala sigurnu budućnost, ali je odlučila da krene težim i neizvesnijim putem, da dođe u zemlju svojih predaka i pokrene biznis, sigurna u uspeh. Energija ove mlade žene je neverovatna i zbog načina na koji ona prezentira svoju viziju razvoja biznisa mi joj verujemo. Stojimo na raspolaganju i svima drugim mladim ljudima koji žele ulagati u svoju budućnost i živeti od svoga rada", kazao je Sedić.

Zolićeva je poreklom iz Bihaća, ali je rođena i odrasla u Štutgartu, gde je studirala i diplomirala na poljoprivrednom fakultetu.

Ona kaže kako njena porodica, čiji svi članovi žive i rade u Nemačkoj, u mestu Gata, poseduje više hektara plodne poljoprivredne zemlje, te da joj je želja oduvek bila da se vrati i pokrene gazdinstvo.

Dodaje kako je najpre ispitala kvalitet zemljišta, kako bi utvrdila njegovu plodnost, a potom uradila ispitivanje tržišta da bi procenila koju je kulturu najisplativije proizvoditi.

"Ustanovila sam da se u Bosni i Hercegovini proizvodi samo deset procenata lešnika koji se prodaju na domaćem tržištu, što znači da se sve ostalo uvozi po dosta visokoj ceni. Proba zemljišta je pokazala da se uz minimalna ulaganja parcele mogu urediti za proizvodnju lešnika, a takođe klima i nadmorska visina su odgovarali", kaže Zolićeva.

Smatra kako poljoprivredna proizvodnja ima šansu za snažniji razvoj, ali da nedostaje stručnjaka sa potrebnim znanjem i iskustvom.

"Potrebna nam je bolja mehanizacija i primena savremenih agrotehničkih mera, jer su usevi na Balkanu u proseku upola manji nego u Nemačkoj", napominje ona, i ističe kako se poljoprivredi i proizvodnji zdrave hrane u današnjim okolnostima mora dati mnogo veći značaj.

Kurir.rs/Nezavisne