300.000 LJUDI U SRBIJI ZNA SVE O LITIJUMU, TOGA NEMA NIGDE U SVETU: Zašto se to silno „znanje" ne koristi da se nešto dobro uradi
Foto: Printscreen/TV Prva

300.000 LJUDI U SRBIJI ZNA SVE O LITIJUMU, TOGA NEMA NIGDE U SVETU: Zašto se to silno „znanje" ne koristi da se nešto dobro uradi

InfoBiz -

Razlika između činjenica i dezinformacija još uvek nije napravljena, a javnost u Srbiji i dalje veoma teško uspeva da dođe do proverenih tvrdnji povodom planiranog iskopavanja litijuma u projektu „Jadar". Predsednik Srbije Aleksandar Vučić tim je povodom privremeno preselio kancelariju predsedništva u Podrinje, a struka pokušava da izađe na kraj sa pojedinim zlonamernim tvrdnjama koje podižu tenzije u društvu i udaljavaju zemlju od tehnološkog napretka i snažnijeg razvoja.

Prof. dr Branislav Simonović, naučni savetnik za opštu i fizičku hemiju, sličnog je stanovišta kada kaže da se čitava tema ispolitizovala, te da je puno toga neistinitog i lažnog plasirano u javnost. On dovodi u pitanje trenutak u kome se sve odvija i način na koji se šire takve poruke, jer je jasno bilo još pre nekih desetak godina da je Srbija bogata litijumom. Sve to je za cilj imalo da izazove paniku kod ljudi, kako kaže profesor Simonović.

Branislav Simonović
foto: Kurir

- Vi sada teško možete da bilo koga ubedite ko je tri godine slušao neke besmislice o svemu tome i formirao neko svoje mišljenje. Paradoksalno je da u Srbiji ima gotovo 300.000 ljudi koji sve znaju o litijumu. Toga nema nigde u svetu. Kada pogledate to je pet odsto stanovništva i čovek se pita zašto to silno „znanje" nije iskorišćeno da se nešto korisno uradi za Srbiju, a ne da se radi protiv toga što može da bude korisno - objašnjava on.

Litijum
foto: Promo

U svojoj analizi prof. dr Simonović istakao je da treba formirati grupu naučnika i stručnjaka iz različitih povezanih oblasti, pa da se na osnovu argumenata i jasnih dokaza formira mišljenje o iskopavanju litijuma koje će se predložiti donosiocima odluka.

On se osvrnuo i na najvažnije pitanje koje je u direktnoj vezi sa bilo kojim rudarenjem i tiče se zaštite životne sredine. Radi se, naime, o apsolutnom poštovanju IRMA standarda koji je donet 2023. godine u Evropi i predstavlja sveobuhvatnu standardizaciju o odgovornom rudarstvu.

- Tu su predviđene sve mere zaštite životne sredine koje moraju da se sprovedu da bi se standard ispoštovao. To je nekih 170 strana opisanih mera o zaštiti životne sredine. Znači sve do detalja je predviđeno u tom dokumentu. Niko neće moći da proda proizvod ako nije zadovoljen taj IRMA standard - obrazlaže dr Simonović.

Druga stvar koja će osigurati da se litijum bezbedno iskopava jeste poštovanje svih propisa u Srbiji i Evropi. Profesor Simonović tu ističe uvođenje digitalnog pasoša koji poseduje svaki proizvod koji uđe u Evropu:

- Tu je do detalja opisano sve, od polaznih materijala, postupaka koji su sprovedeni, do odlaganja posle upotrebe.

Na kraju, on je zaključio da će se jadarit iskopavati na dubini sa koje se ne može uticati na podzemne vode, niti na pijeću vodu, a priču o uticaju na deo iznad kopa odbacio je kao potpuno netačnu, jer projekat „Jadar" neće biti površinski kop.

- Tu je potpuno pogrešno predstavljeno da će da dođe do mešanja i uništenja ili zagađenja tih budućih izvorišta vode za piće - nedvosmislen je prof. dr Simonović.

Biznis.kurir.rs

Bonus video:

13:04

LITIJUM NAM JE KLJUČAN Ministarka Begović: Građani moraju da znaju da nauka nije na strani eksploatacije, već na strani istine!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track