Tajna crna lista u Srbiji: Možda ste i vi na spisku - jedan detalj u kuhinji odao Srbina u nameri da izvuče 17.000 evra, osiguranje sve zabeležilo
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborTržište osiguranja se svakodnevno suočava sa složenim izazovima koji variraju od naizgled sitnih manipulacija do ozbiljnih, organizovanih pokušaja prevare. Da bi se razjasnila dinamika između klijenata i osiguravajućih kuća, kao i uticaj ovih pojava na celokupno tržište, o mehanizmima detekcije, crnim listama i formiranju cena, za Biznis Kurir govorila je Dajana Petić, stručnjak iz oblasti osiguranja, čije iskustvo rasvetljava procese koji se odvijaju iza kulisa.
Zakonska i nulta tolerancija
U javnosti često postoji pogrešna percepcija da osiguravajuće kuće mogu da "zažmure" na određene nepravilnosti. Međutim, kada su u pitanju krivična dela, osiguranja se strogo vode zakonskom regulativom i ne opraštaju takve radnje. Prema rečima Dajane Petić, postoji saradnja na izuzetno visokom nivou sa Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP). U takve istrage uključeni su pripadnici MUP-a, psiholozi i drugi stručnjaci kako bi se kroz saslušanja precizno utvrdili motiv i krivica.
- Osiguranje može da prašta tehničku isplativost, odnosno kada jedan majstor može da popravi auto za 1.000 evra, a drugi za 500 evra više. Ovakve slučajeve neće dovoditi u pitanje, iako bi se moglo dokazati da neko zloupotrebljava osiguranje - kaže Petić.
Kao što je navela naša sagovornica, to se odnosi na situacije gde različiti majstori nude drastično različite cene popravke istog vozila. Klijenti ponekad naplate višu sumu od osiguranja, a popravku obave po znatno nižoj ceni u neovlašćenom servisu.
Ipak, takvo "snalaženje" dugoročno šteti samim klijentima. Petić objašnjava da bi pošteno vraćanje vozila u prvobitno stanje zaštitilo same fondove osiguranja, čime bi se sprečila česta i drastična poskupljenja polisa. Kao najočigledniji primer ovog trenda, Petić navodi dobrovoljno zdravstveno osiguranje:
- Cena osiguranja pre 10 godina za majku i dete iznosila je 8 evra po osobi, a pokriće su imali po 1.000 evra. Cena ovog osiguranja danas je 20 evra po osobi.
Kako se prepoznaju prevare
Pokušaji prevara najčešće padaju u vodu već prilikom same prijave osiguranog slučaja, prvenstveno zbog nedostatka materijalnih dokaza bez kojih isplata nije moguća. Kada su u pitanju saobraćajne nezgode, angažuju se sudski veštaci saobraćajne struke koji svojim metodama vrlo lako rekonstruišu događaj i utvrđuju da li je reč o manipulaciji.
Glavna prednost osiguravajućih kuća leži u iskustvu i resursima. Dok klijenti u ovakve radnje ulaze prvi ili drugi put, specijalizovani sektori za prevare unutar osiguranja time se bave svakodnevno.
- Mi danas znamo i koja osiguravajuća kuća ima najsnažnije sektore prevara, kao i one kuće koje imaju kadrovski slabe sektore - ističe Petić.
Praksa pokazuje da se velike prevare brzo i lako otkrivaju, dok one manje imaju veće šanse da prođu nezapaženo. Međutim, ukoliko klijent jednom bude uhvaćen, redovno se revidiraju i njegovi prethodni slučajevi.
Organizovane grupe naspram izolovanih pokušaja
Kada je reč o profilu prevaranata, jasno se izdvajaju pojedinci i organizovane kriminalne grupe. Iako grupe prave veću finansijsku štetu, one pre ili kasnije bivaju razotkrivene zbog ponavljanja specifičnih radnji. To ponavljanje osiguravačima jasno pokazuje smer i logiku razmišljanja same grupe. Metode koje koriste često su lokalno osmišljene ili preuzete iz inostranstva, pri čemu se, na primer, Velika Britanija, uprkos čvrstoj vladavini prava, ističe kao jedno od tržišta sa najviše pokušaja prevara.
Za razliku od organizovanih grupa koje se najčešće bave nameštanjem saobraćajnih nezgoda, obični građani koji se odluče na prevaru uglavnom nemaju kontinuitet već su te prevare izolovani slučajevi. Petić je jednom prilikom za Kurir televiziju navela da postoje različite kategorije stanovništva u Srbiji koje su od ranije sklone prevarama.
- Imamo problem sa taksistima, njima uvek pristupamo sa rezervom, a tu su i bake po tržnim centrima, kao i na pešačkim prelazima.
Faktori koji formiraju cenu
Zabluda je da su prevare jedini razlog za poskupljenje polisa osiguranja. Nisu sve grane osiguranja jednako privlačne prevarantima, pa tako cene zavise i od širih finansijskih tokova na tržištu, kao i od globalnih poskupljenja. Ovo je posebno izraženo kod dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.
- Tzv. medicinska inflacija je uveliko uticala na poskupljenje zdravstvenog osiguranja pored preteranog i paničnog korišćenja - kaže Petić.
Pored paničnog i preteranog korišćenja polisa od strane klijenata, veliki problem predstavlja i praksa pojedinih lekara u privatnim klinikama. Oni neretko zahtevaju serije pregleda koji nisu medicinski opravdani, stvarajući "preteran tretman" koji direktno opterećuje fondove i gura cene polisa naviše.
Crne liste i procena rizika u praksi
Osiguravajuće kuće imaju potpuno pravo da odbiju klijenta ukoliko poseduju informacije o njegovoj lošoj reputaciji. Iako trenutno na nivou države ne postoji jedinstvena baza ovakvih klijenata, što je inicijativa koju je Udruženje osiguravača već pokrenulo, interne crne liste i te kako funkcionišu.
- U pitanju je zajednička baza koja bi svakako koristila i kućama i budućim klijentima, ali i korisnicima osiguranja - navodi Petić.
Prva linija odbrane je stručna "procena rizika", odnosno službena beleška kroz koju zaposleni imaju ovlašćenje da procene potencijalni pokušaj prevare pre nego što do potpisivanja ugovora uopšte dođe.
Petić ovo ilustruje kroz upečatljiv primer iz sopstvene prakse, kada je klijent tvrdio da je potpuno zdrav i želeo da kupi polisu životnog osiguranja za sebe i za svoju majku. Već u startu je bilo sumnjivo što je tražio tačno određenu sumu od 17.000 evra za slučaj smrti svoje majke, što je impliciralo umišljaj. Sumnje su se potvrdile kada ga je tokom razgovora majka pozvala da javi da joj je pomeren pregled. Konačna potvrda došla je u naizgled bezazlenom trenutku, dok je supruga klijenta kuvala kafu, otvorila je fioku prepunu lekova, za koje je klijent uz osmeh priznao da su njegovi.
Nakon niza ovakvih detalja, Petić je sastavila negativnu službenu belešku kojom je klijent odbijen.
- Klijent je uradio sve, ali moj upitnik nije prošao - zaključuje Petić, dokazujući da profesionalna opservacija i rigorozne procedure efikasno štite industriju osiguranja od ovakvih pokušaja zloupotrebe.
Biznis Kurir