"Cena u slučaju nastavka sukoba može da dostigne i 200 dolara po barelu" Kriza na Bliskom istoku uzdrmala tržište nafte - problemi prete i Srbiji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Švajcarske konfederacije Gi Parmelan upozorili su na sve ozbiljnije posledice geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, pre svega kroz rast cena nafte i pritiske na energetsku stabilnost i investicije.
Da li je postavljen rok od manje od mesec dana za prodaju NIS-a direktan odgovor na "jezivu" prognozu Svetske banke o skoku nafte od 24 odsto, kako bismo zaštitili našu ekonomiju pre udara, za Kurir televiziju, otkrili su Veroljub Arsić, narodni poslanik SNS i prof. dr Goran Puzić, ekonomista.
- Izgleda da kriza na Bliskom istoku nije mogla da dođe u gorem trenutku, posebno kada je reč o Naftnoj industriji Srbije (NIS), gde su većinski vlasnici Rusi, a kompanija je pod pritiskom američkih sankcija, što stvara određene poteškoće. Američka administracija je deo tih sankcija odlagala, između ostalog i zahvaljujući angažmanu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali je jasno da pitanje prenosa vlasništva mora biti konačno rešeno. U tom procesu učestvuje i država kao suvlasnik, jer je cilj da, bez obzira na ishod, Naftna industrija Srbije nastavi nesmetano da radi, a rafinerija obezbedi energetsku sigurnost zemlje - kaže Arsić.
Pregovori o NIS-u i novi pritisci na globalno snabdevanje naftom
Kako je rekao, značaj NIS-a potvrđuje i činjenica da građani i privreda nisu osetili ozbiljnije nestašice ni u periodima kada nije bilo uobičajenog dotoka sirove nafte, zahvaljujući i državnim rezervama koje su plasirane na tržište. Ipak, ostaje pitanje koliko bi takav nivo stabilnosti bio održiv bez NIS-a.
- Zato se očekuje da u narednom periodu budu završeni pregovori, uključujući i eventualno ostvarivanje prava preče kupovine i razgovore sa MOL-om o mogućem preuzimanju ruskog udela, uz obezbeđivanje nesmetanog rada rafinerije. Dodatni izazov predstavlja i situacija na Bliskom istoku, gde sukobi otežavaju dopremanje sirove nafte i utiču na globalne tokove snabdevanja, posebno u regionu Sredozemlja.
Kako Puzić ističe, zbog jakog inflatornog pritiska koji je zakačio ceo svet, upozorenja koja stižu iz relevantnih krugova su izuzetno ozbiljna i tako ih treba i shvatiti.
- Moramo biti objektivni i suočiti se sa činjenicom da nas očekuje teško vreme, ukoliko se rat između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela nastavi. Prema pojedinim procenama, koje dolaze od ozbiljnih svetskih stručnjaka, cena nafte se, uprkos trenutnim nivoima oko 115 dolara po barelu, u slučaju dugotrajnog sukoba može popeti i do 200 dolara. To bi značilo pre svega snažan inflatorni pritisak, ne samo u Srbiji, već i u celom svetu - objasnio je Puzić.
- Pored toga, očekuje se da bi na jesen, pod istim uslovima, moglo doći i do rasta cena veštačkih đubriva, što bi moglo izazvati dodatne probleme, uključujući i rizike od poremećaja u snabdevanju hranom, pa delimično i vodom na globalnom nivou. Situacija, dakle, nije nimalo bezazlena. Ono što Srbija u ovom trenutku uspeva jeste da odgovornim pristupom održava stabilnost cena na nivou koji je postojao pre početka aktuelne krize.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs