Novčanik

Paprene cene čokolade u Evropi: Zašto poskuljuje pred Uskrs i šta nas čeka u narednom periodu

Samuel Joerg/Shutterstock
Godišnje potrošačke cene kakaa i čokolade u prahu porasle su za 15,3 odsto zaključno sa decembrom 202, dok je cena čokolade porasla za 15,6 odsto u istom periodu, saopštio je Eurostat.

Čokolada je veoma popularna tokom uskršnje sezone, ali čokolada i kakao spadaju među prehrambene proizvode sa najvišim stopama inflacije u Evropi. Cene oba proizvoda porasle su za više od 15 odsto na godišnjem nivou u EU uoči Uskrsa, dok je ukupna inflacija iznosila 2,3 odsto. Stručnjaci ukazuju na poremećaj u lancu snabdevanja kakaom zbog vremenskih uslova u Africi.

Dakle, kako su se cene kakaa kretale tokom protekle godine? Koji su razlozi rasta cena kakaa i čokolade? I na koji način je lanac snabdevanja kakaa poremećen?

Godišnje potrošačke cene kakaa i čokolade u prahu porasle su za 15,3 odsto zaključno sa decembrom 2025. godine. Cene čokolade su takođe porasle za 15,6 odsto u istom periodu.

Oba proizvoda spadaju među pet kategorija hrane i bezalkoholnih pića sa najvišom godišnjom inflacijom u EU, prema podacima Eurostata.

Pad proizvodnje kakaa od 13 odsto

Žoel Fraj, službenik za komunikacije u Švajcarskoj platformi za održivi kakao, naglasio je da je globalna proizvodnja kakaa poslednjih godina postala znatno nestabilnija i da se sezona 2023–2024. posebno izdvaja kao veoma teška.

- Prema revidiranim procenama Međunarodne organizacije za kakao (ICCO), svetska proizvodnja kakaa pala je sa 5,016 miliona tona u periodu 2022–2023. na 4,368 miliona tona u 2023–2024, što predstavlja pad od 12,9 odsto - rekao je Fraj.

Foto: David Pimborough / Alamy / Profimedia

 Dodao je da je odnos zaliha i prerade (stocks-to-grindings ratio) pao sa 34,9 odsto na 26,4 odsto u istom periodu, što ukazuje na znatno zategnutije tržište.

- Poslednjih godina lanac snabdevanja kakaom bio je poremećen pre svega na strani proizvodnje, pri čemu je sezona 2023–2024. zabeležila naročito snažan pad - rekao je Emilijano Magrini, ekonomista u Organizaciji Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

On je naglasio da su ovi šokovi doveli do velikog globalnog manjka u proizvodnji i spustili zalihe na istorijski niske nivoe, ostavljajući tržišta izuzetno izloženim daljim poremećajima i podižući cene kakaa na rekordne visine.

Potrošačke cene prelaze 25 odsto u više zemalja

Godišnja inflacija za kakao i čokoladu u prahu premašuje 25 odsto u nekoliko zemalja. Danska beleži najveći rast od 30,5 odsto zaključno sa decembrom 2025, odmah iza nje je Litvanija (30,3 odsto).

Austrija, Rumunija, Norveška i Švedska takođe su zabeležile inflaciju veću od 25 odsto za kakao i čokoladu u prahu.

Povećanje je znatno manje u pojedinim zemljama, poput Češke (1,3 odsto), Belgije (2,2 odsto), Srbije (2,7 odsto) i Portugala (3,6 odsto).

Među najvećim evropskim ekonomijama, cene kakaa i čokolade u prahu porasle su za 21,4 odsto u Nemačkoj i 20,5 odsto u Italiji. Inflacija je bila ispod proseka EU od 15,3 odsto u Francuskoj (14,7 odsto) i Španiji (12 odsto).

Produžena suša i povećan pritisak bolesti

Magrini je naveo da je globalna proizvodnja značajno opala, smanjivši se za približno 10 - 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj pad je uglavnom uzrokovan naglim smanjenjem proizvodnje kod dva vodeća proizvođača.

- Proizvodnja kakaa u Obali Slonovače pala je za približno 20–25 odsto, dok je u Gani pad bio još izraženiji, što odražava kombinovane efekte nepovoljnih vremenskih uslova, posebno produžene suše, i povećanog pritiska bolesti, uključujući virus natečenih izdanaka kakaa - rekao je Magrini.

Ana Lea Olbrajt, bivša saradnica na Harvard centru za životnu sredinu, takođe je ukazala da nedavni manjak proizvodnje kakaa nije samo priča o suši.

- Iako su suvi uslovi igrali ulogu, intenzivne padavine tokom cvetanja i ranog razvoja mahuna predstavljaju glavni, a često nedovoljno cenjeni, faktor gubitka prinosa kakaa - rekla je Olbrajt.

Biznis Kurir/Euronews.rs