Moj biznis

Duško pronašao "zlatnu žicu" u voćarstvu: Sa jednog hektara pokupi 4 tone, za kilogram uzima i do 1.500 dinara

Shutterstock/Ivanb.photo
U potrazi za isplativom poljoprivrednom kulturom, na predlog brata poljoprivrednog inženjera Duško Radosavljević iz Grgurevaca u Sremu na padinama Fruške gore zasadio je orahe.

Duško Radosavljević iz Grgurevaca, u Sremu, posle dve decenije bavljenja ratarstvom i svinjogojstvom, okrenuo se voćarstvu i od pre četri godine gaji orahe na padinama Fruške gore, očekujući ove jeseni prvi rod.

Od svinjogojstva je odustao jer niska cena žive mere svinja nije bila srazmerna troškovima tova i sada hrani svinje samo za svoje potrebe. Ni u ratarstvu nije imao zarade zbog niskih cena žitarica, koje nisu pokrivale troškove setve i žetve.

U potrazi za isplativom poljoprivrednom kulturom, na predlog brata poljoprivrednog inženjera koji ima plantažu oraha u susednom selu, podigao je zasad oraha 2022. godine. Sada, u četvrtoj godini, očekuje simboličan prinos, a već od 2027. godine i u godinama koje slede oraha bi trebalo da ima za prodaju naveliko.

- Po hektaru treba da bude oko četri tone oraha u ljusci - kazao je Duško Radosavljević napominjući da je sadnice kupio u Stalaću, u specijalizovanom rasadniku koji sarađuje sa italijanskim proizvođačem, gde je prošao mini-obuku i dobio savete kako se uzgajaju orasi.

Za hektar oraha treba 10.000 evra

Plantaža oraha donosi dugoročan stabilan prihod više decenija. U voćarstvu se smatra profitabilnim biznisom. Za podizanje intenzivnog zasada plantaže po hektaru u dve godine treba u proseku oko 10.000 evra, koliko koštaju priprema zemljišta, sadnice, navodnjavanje... Novac uložen u proizvodnju oraha vraća se posle šest-sedam godina.

Foto: Shutterstock

 Radosavljević kaže da je dva puta dobijao podsticaje od Pokrajine za sadnice i opremu za navodnjavanje.

- Zasadio sam francusku sortu, čija su odlika krupni plodovi - peiral lari i franket kao oprašivača. Dosta kasno cveta, tek posle prve polovine aprila, kada su prolećni mrazevi retka pojava. Plodovi počnu da otpadaju već polovinom septembra, što je isto predost, jer izbegnu jesenje kišno vreme i ne nakupe se vlage da bi se morali sušiti. Dobra strana u ovom uzgoju ogleda se i u tome što na području Fruške gore nema puno plantaža oraha, za razliku od drugog voća: jabuka, bresaka, krušaka - pun ih je skoro svaki voćnjak. I klima je dobra, umereno topla, kakva treba da bude, kao i kada se uzgaja vinova loza, uz dovoljnu količnu padavina tokom leta - jula i avgusta.

Kilogram oraha prodaje se za 800 dinara, ali Radosavljević napominje da su to uvozni, čiji uskus nije ni približan onom kakav treba da bude, i da poslastičari ne žale da plate za dobar rod i 1.500 dinara za kilogram.

- Orasi mogu da stoje, što je dobra strana u gajenju. Ukoliko cena ne bude odgovarajuća, ne moraju se provadati, već čuvati i za to vreme ne treba da budu u hladnjači. U mrežastim vrećama na promaji mogu da budu do godinu dana.

Biznis Kurir/Dnevnik.rs