Radili ste još godinu dana da biste imali veća primanja: Budite oprezni, penzija može čak i da vam se smanji
Preduzetnica u Srbiji suočila se sa odbijanjem zahteva za starosnu penziju od strane nadležnog organa Fond PIO. U obrazloženju rešenja navedeno je pozivanje na član 82a stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, uz tumačenje da lice koje i dalje obavlja delatnost nema pravo na penziju.
Tvrdeći da je ispunila sve propisane uslove, takvo obrazloženje za nju je predstavilo povod za pokretanje žalbenog postupka.
- Uložila sam žalbu, ali su mi rekli da nema šanse da bilo šta uradim, da samo jedan od milion uspe da mu se prihvati žalba - navodi ona. Ipak, odlučila je da formalno ospori rešenje, smatrajući da je zakonska odredba pogrešno primenjena.
U žalbi je naglasila da je odbijanje njenog zahteva neosnovano jer je, prema njenom tumačenju propisa, stekla pravo na starosnu penziju. Posebno ističe da se član 82a stav 1, na koji se organ pozvao, odnosi na osiguranike zaposlene kod poslodavca, odnosno na lica u klasičnom radnom odnosu.
Izuzetak od pravila
Sa druge strane, poziva se na stav 4 istog člana, koji predviđa izuzetak za osiguranike iz kategorije samostalnih delatnosti.
Temelj njenog argumenta zasniva se na povezanosti člana 82a stav 4 i člana 12 zakona, kojim su definisani osiguranici samostalne delatnosti, uključujući i preduzetnike. Prema toj interpretaciji, preduzetnik može ostvariti pravo na starosnu penziju bez obaveze da ugasi delatnost ili se briše iz registra koji vodi Agencija za privredne registre. Upravo na toj osnovi traži ponovno razmatranje svog predmeta.
Poreska savetnica Zvezdana Pisarević potvrđuje ovakvo tumačenje zakona i naglašava da propisi jasno razlikuju zaposlene i preduzetnike.
- Za preduzetnike važi izuzetak, ne moraju da gase radnju niti da je stavljaju u mirovanje da bi ostvarili pravo na starosnu penziju. Status preduzetnika ne predstavlja automatsku prepreku za penzionisanje, ukoliko su ispunjeni ostali zakonski uslovi - objašnjava naša sagovornica.
Pisarević ističe i da se praksa često razlikuje od teorije, jer mnogi privatnici bez dodatnog preispitivanja prihvataju ono što im institucije saopšte.
- Ako im se kaže da nešto ne može, oni pognu glavu i nastave da plaćaju - objašnjava.
Ona podseća da penzioner koji nastavi da obavlja samostalnu delatnost i dalje ima obavezu plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, dok se doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti ne plaćaju. Ukoliko, međutim, firma zaposli penzionera, tada se plaća i doprinos za zdravstveno osiguranje, osim u slučaju zapošljavanja vojnog penzionera, kada se taj doprinos ne obračunava.
- Doprinos za nezaposlenost, kod penzionera koji su zasnovali radni odnos, ne plaća se ni u jednom slučaju zapošljavanja penzionera - naglašava poreska savetnica.
Za mnoge preduzetnike posebno je važno to što se doprinosi za PIO, uplaćeni tokom rada nakon ostvarivanja prava na penziju, uračunavaju u novu osnovicu. To znači da preduzetnik koji nastavi da radi najmanje godinu dana može podneti zahtev za ponovni obračun penzije, čime se omogućava usklađivanje primanja sa dodatnim stažom i uplatama.
- S tim da treba biti oprezan sa ovim dodatnim preračunom penzije, jer se tom prilikom ponovo uzima ceo radni staž i ukupno uplaćeni doprinosi, pa se može desiti da penzija bude manja od prvobitno ostvarene - ističe Pisarević.
Iz Fonda PIO podsećaju i na širi normativni okvir koji reguliše obavezu plaćanja doprinosa. Prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, osiguranik koji ostvaruje prihode po više osnova, bilo kroz radni odnos, samostalnu delatnost ili ugovorene poslove, plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po svim tim osnovama, ali najviše do zakonom propisanog godišnjeg maksimuma.
Kada je reč o stažu i kombinovanju različitih osnova osiguranja, pravila su složenija. U situacijama kada lice istovremeno ima status zaposlenog i preduzetnika, prioritet osiguranja utvrđuje se u skladu sa zakonom. Fond objašnjava da se pravo na penziju može ostvariti tek po prestanku osiguranja, ali se prestanak posmatra kroz prizmu prioritetnog osnova. Ukoliko je neko zaposlen, a istovremeno vodi preduzetničku radnju, za ostvarivanje prava na penziju mora prestati osiguranje po osnovu zaposlenja.
Biznis Kurir/Biznis.rs