Novi hobi osvaja Šumadiju, a "Detlić“ je za sve "kriv": Oni su ljubitelji ukrasne živine, evo priče
Uzgoj sitnih životinja u Srbiji ima dugu tradiciju, koja se prenosi generacijama. I danas je itekako aktuelan uzgoj rasnih i ukrasnih golubova, egzotičnih i neobičnih ptica, kunića.
Jedno od udruženja koje je skoro osnovano je „Detlić“ iz Topole. Cilj je da okuplja članove šumadijskog kraja i da kroz razmenu iskustava o uzgoju doprinese očuvanju i autohtonih rasa. Ima i misiju da kako kaže Filip Marković, predsednik Udruženja, popularizuju divan hobi i to što više prema mlađima, a trenutno više od 70% udruženja čine baš mladi članovi.
U Srbiji postoji bogata kultura gajenja sitnih životinja, koja se prenosila sa oca na sina, sa dede na unuka. Najviše u Vojvodini, pa je tako još davne 1871. godine u Somboru osnovano Društvo odgajivača sitnih životinja. Udruženja se i danas osnivaju i to u ostalim delovima Srbije, a jedno od njih je Udruženje odgajivača sitnih životinja (UOSŽ) „Detlić“ iz Topole u Šumadiji.
Golubarstvo sa 52 autohtone vrste
Prva pomisao kada se kaže uzgoj sitnih životinja su golubovi. Golubarstvo se u našoj državi razvijalo više vekova. Trenutno u Registru srpskih rasnih golubova koje je objavila Asocijacija udruženja uzgajivača sitnih životinja Srbije ima 52 autohtone vrste. Osim golubova, gaje se i kunići, ukrasna živina, egzotične ptice, a njihovi registri se tek pripremaju.
"Lično uzgajam ukrasnu živinu, francusku rasu La fleš jednu od ređih u našoj državi, takođe imam i patuljastu rasu Šaboe, a planiram do proleća nabaviti ruske Pavlovske koke i možda još jednu rasu. Do kvalitetnih jedinki, ali i samih jaja, teško se dolazi, uvek slušam savete starijih kolega i uvek pitam, kako bih dobio odgovore na neke nedoumice oko same rase i njihovih karakteristika“, priča Filip Marković iz Božurnje.
Problem sa vakcinama
Njegova ljubav prema živini je još od malih nogu, kaže da mu nema lepšeg osećaja kad može da sedne i da ih posmatra. Tako leči i stres i oslobađa umora.
Pitamo šta su najveći izazovi u uzgoju.
"Naši problemi su najviše problemi sa vakcinama pre svega za živinu. Mali uzgajivači ne čuvaju veliki broj živine, a neke određene vakcine mogu se doze uzeti samo za količinu od 1.000 komada. To predstavlja veliki problem, pa se međusobno dogovaramo iz udruženja da ujedno vakcinišemo svi zajedno živinu kako bi mogli da priuštimo te vakcine“.
Ipak, postoje i prednosti malih uzgoja, a jedna je da mogu da prodaju jaja ukrasne živine. Takođe i jedinke ne moraju da ostavljaju u matici za sledeću sezonu.
Uzgoj ukrasne živine, plovki, kunića, golubova, papagaja
Članovi Udruženja "Detlić“ uzgajaju razne vrste živine, plovki, kunića, golubova, ali imaju i par članova koji uzgajaju ptice (papagaje). Sve njih karakteriše isto – ljubav prema hobiju.
"Naravno i kao i kod svega potrebno je dosta vremena oko hranjenja, odvajanja jata živine i svih ostalih životinja kako bih napravili što bolji kvalitet“.
Članstvo
A ko može biti član Udruženja „Detlić“?
"Svako ko gaji neku od vrsta sitnih životinja. Za nas je važna edukacija svih nas, da upoznajemo sve karakteristike životinjica koje čuvamo, jer drugačije ne bi mogli da napredujemo. Druženje je ključ svega, pa i našeg udruženja. Razmena iskustava kod uzgoja je jedna od najvažnijih stavki da uspemo u onome što radimo, cenimo svaki savet koji dobijemo od starijih kolega.”
Na početku svojim savetima i iskustvom „Detliću“ iz Topole je pomogao „Štiglić“ iz Kragujevca, čiji je predsednik Udruženja Dalibor Portić i sekretar Vlada Jenić.
Državni šampionat sitnih životinja u Somboru i Međunarodni sajam peradarstva
Odlazak na sajmove je poseban segment. Na manifestacijama dolazi do izražaja sve ono što rade da udruženje predstave u najboljem svetlu, ali i da eksponati ostvare zapažene rezultate. To im daje elan za još kvalitetniji rad.
Naveći sajam koji se održava u Srbiji je Državni šampionat sitnih životinja u Somboru i 49. Međunarodni sajam peradarstva, tradicionalne poslednje nedelje januara. Ove godine imali su čak 2.500 eksponata.
"Svaki sajam u Srbiji treba posetiti, tu najviše možemo da razmenimo iskustva i da upoznamo još prijatelja. Želja nam je da napravimo grupu ljudi iz iste ljubavi prema hobiju, da promovišemo naše mesto u celoj Srbiji i da se družimo. Kao predsednik udruženja, moja obaveza je da pratim dešavanja, obavešatavam članove o sajmovima i ostalim drugim aktivnostima udruženja, naravno tu sam da svakome izađem u susret i pomognem savetima koliko mogu ili ih preusmerim ka nekom prijatelju koji ima više iskustva od mene“.
Naziv „Detlić“ kako kaže Filip ima simboliku.
"Drugar i ja smo dugo osmišljavali ime, pa smo hteli da to bude nešto originalno i zanimljivo, odluka je pala na detlića, pticu koja svojim kljunom buši i najtvrđe drvo pa samim tim to je neki moto našeg udruženja, da ćemo stalno napredovati i da nećemo odustajati od svojih ciljeva“, kaže Filip za Plodnu zemlju dok žurno ide da nahrani svoje koke.
Kurir Biznis/Plodnazemlja.com