Google ulaže 185 milijardi dolara u veštačku inteligenciju: Investitori postaju nervozni
Google planira da gotovo udvostruči kapitalna ulaganja i da već ove godine potroši do 185 milijardi dolara, pre svega na razvoj veštačke inteligencije, izgradnju data centara i sopstvene AI čipove. Reč je o sumi koja daleko premašuje očekivanja analitičara i jasno pokazuje koliko je tehnološki gigant spreman da rizikuje kako bi zadržao korak – i prednost – u globalnoj trci za dominaciju u oblasti veštačke inteligencije.
Alphabet, matična kompanija Googlea, saopštila je da je projekciju kapitalnih izdataka za 2026. godinu podigla na raspon između 175 i 185 milijardi dolara, dok su analitičari očekivali oko 120 milijardi. Kako piše Financial Times, kapitalna ulaganja su već u četvrtom kvartalu gotovo udvostručena na godišnjem nivou i dostigla su 27,9 milijardi dolara, dok su ukupna ulaganja u 2025. iznosila 91,4 milijarde dolara.
Ovakav investicioni zamah dolazi u trenutku kada Google poslednjih meseci hvata zalet u AI trci zahvaljujući novim verzijama modela Gemini, oslanjajući se na snažne prihode i sopstvene specijalizovane čipove kako bi nadoknadio zaostatak za konkurentima poput OpenAI-ja.
Glavni izvršni direktor Sundar Pičai poručio je da ogromna ulaganja imaju čvrsto finansijsko uporište. Oglašavanje i dalje beleži snažan rast, dok je potražnja za AI rešenjima značajno pogurala Googleov cloud biznis.
– Naša ovogodišnja ulaganja usmerena su na budućnost. Potražnja koju vidimo za našim uslugama, ali i potreba da dodatno investiramo u Google DeepMind i cloud, izuzetno su snažne – rekao je Pičai.
I pored masovnih ulaganja u data centre i sopstvene AI čipove, poznate kao TPU, Pičai priznaje da očekuje kako će potražnja iz DeepMindovih istraživačkih timova i od komercijalnih klijenata i dalje nadmašivati nove računarske kapacitete koje Google uspeva da stavi u funkciju.
Tržište je, međutim, reagovalo nervozno. Akcije Googlea pale su više od sedam odsto u produženom trgovanju, pre nego što se gubitak smanjio na oko 1,5 odsto. Investitori su poslednjih meseci izuzetno osetljivi na rast ulaganja u veštačku inteligenciju, uz sve izraženije strahove da se na tržištu stvara balon, s obzirom na to da prihodi i dalje zaostaju za količinom uloženog kapitala.
Slična reakcija zabeležena je i kod Microsofta, čije su akcije prošle nedelje potonule više od deset odsto nakon što je kompanija najavila da će joj kapitalna ulaganja ove godine premašiti 140 milijardi dolara. S druge strane, Meta je izbegla kaznu tržišta i čak ojačala, jer je investitorima uspela da pokaže da veštačka inteligencija direktno povećava efikasnost oglašavanja.
Finansijski rezultati Googlea ipak objašnjavaju zašto kompanija može sebi da priušti ovakav investicioni tempo. Neto dobit u četvrtom kvartalu porasla je 30 odsto, na 34,5 milijardi dolara, iznad očekivanja analitičara. Ukupna dobit Alphabeta u 2025. godini dostigla je 132 milijarde dolara.
Prihodi porasli na 113,8 milijardi dolara
Prihodi su porasli 18 odsto, na 113,8 milijardi dolara, čime su prvi put u istoriji godišnji prihodi kompanije premašili 400 milijardi. Osnovni biznis pretrage i oglašavanja zabeležio je rast od 17 odsto, uz prihode od 63,1 milijardu dolara, što je ublažilo strahove da AI četbotovi konkurenata, poput OpenAI-jevog ChatGPT-a ili Maskovog Groka, ozbiljnije odvlače korisnike.
Pičai tvrdi da ne vidi znake „kanibalizacije” oglašivačkih prihoda, iako Google sve više integriše AI odgovore i alate poput „AI modea” i „overviewa” u klasične rezultate pretrage, kao i sopstveni Gemini četbot. Glavni direktor za poslovanje Filip Šindler dodao je da je veštačka inteligencija produbila Googleovo razumevanje namera korisnika, što omogućava prikazivanje oglasa u složenijim i dužim pretragama – za koje su oglašivači spremni da plate više.
Posebno snažan rast beleži cloud poslovanje. Prihodi su skočili 48 odsto, na 17,7 milijardi dolara, znatno iznad očekivanja, zahvaljujući eksploziji potražnje za računarskom snagom potrebnom za treniranje i pokretanje AI modela. Analitičari ističu da takva dinamika potvrđuje stvarni zamah veštačke inteligencije, ali i snagu Googleovih ključnih poslovnih segmenata.
Google je krajem decembra imao ugovoreni cloud „backlog” od 240 milijardi dolara, čak 55 odsto više nego tri meseca ranije. Pičai je naglasio da je broj ugovora vrednih više od milijardu dolara u 2025. godini premašio zbir takvih poslova iz prethodne tri godine.
Investitore je dodatno umirila snažna pozicija slobodnog novčanog toka, koji je u četvrtom kvartalu porastao na 24,5 milijardi dolara, dok je na godišnjem nivou dostigao 73,3 milijarde. Akcije Alphabeta u poslednjih 12 meseci porasle su 61 odsto, čime je tržišna kapitalizacija kompanije premašila četiri biliona dolara, ispred Microsofta, svrstavajući Google među tri najvrednije kompanije na svetu.
Rast aplikacije Gemini
Pičai je istakao i snažan rast aplikacije Gemini, glavnog potrošačkog AI proizvoda, koja sada ima oko 750 miliona mesečnih korisnika – 100 miliona više nego u prethodnom tromesečju. Ipak, Google i dalje zaostaje za OpenAI-jem, koji tvrdi da ChatGPT nedeljno koristi više od 850 miliona ljudi.
Sve to dolazi u trenutku pojačane volatilnosti na tržištu, gde su tehnološke akcije pod pritiskom zbog pojave novih AI alata, posebno onih koji mogu autonomno da pišu softver i automatizuju pravne i administrativne poslove, dodatno podstičući raspravu o stvarnoj vrednosti i brzini povrata ogromnih ulaganja u veštačku inteligenciju.
Biznis Kurir/Jutarnji