Vlasnici stanova će ostati na ulici zbog investitora! Čak 20 porodica u problemu, a rešenje je skoro nemoguće - stručnjaci upozorili na ozbiljan problem
Zbog duga investitora, izvršitelj prodaje zgradu na Voždovcu i moglo bi da se desi da vlasnici uredno plaćenih stanova završe na ulici. Da je zgrada pod hipotekom, kako tvrde stanari, saznali su tek nakon što su kupili stanove. Trideset porodica moglo bi da ostane bez krova nad glavom, jer je firma koja je gradila zgradu otišla u stečaj, pa je naložena prodaja njene imovine.
Stevan Živković, upravnik zgrade i stanar govorio je o tome kakva je trenutna situacija:
- Prva licitacija nije uspela, ona se desila pre možda nekih mesec dana. Tada se niko nije pojavio od zainteresovanih kupaca. Druga licitacija je zakazana za 25. novembar. Zainteresovani kupci su trebali da se pojave sada u petak, niko se nije pojavio i mi na osnovu toga predviđamo da će i ta licitacija propasti. Ali, to ne znači da je to kraj. Iz razloga što nakon te druge licitacije postoji mogućnost da poverilac u direktnoj pogodbi to završi čak i sa samim sobom, što je najverovatniji ishod te priče. To znači da će faktički oni prodati firmu protiv koje vode izvršni postupak. Firmi koja nije vlasnik zgrade - kaže Živković.
Vlasnici zgrade su isključivo stanari koji su kupili stanove pre otvaranja stečaja, koji se desio 2015. godine:
- Mi smo jedini pravi vlasnici nekretnina, a ne preduzeće koje kupuju u stečaju. Tako da videćemo u kom će to pravcu ići. Mi se iskreno nadamo da ćemo do 25. uspeti da dobijemo neku odluku suda. Za te četiri godine kada smo mi kupovali stanove, nikakav kontakt sa bankom nismo imali. Tako da smo se vrlo iznenadili 2015. godine kada smo shvatili da počinje neki stečaj, da se nešto dešava. I tada smo prvi put i saznali tu istinu da postoji ta neka hipoteka na objektu u izgradnji i da postoji jedan veliki problem.
Stanari su pokušali da se zaštite pravnim putem, ali budući da je stečaj započeo, svi su dobili izlučno pravo da su vlasnici svojih nekretnina i samim tim nisu postali deo stečajne mase, koja je jednostavno u tom trenutku morala da se definiše da bi se prodajom namirio poverilac.
- U ovom trenutku, zgrada i dalje nije uknjižena, mi stanari bismo morali da uložimo sigurno nekih 200 do 300 hiljada evra da bismo mogli da dođemo do situacije da naša zgrada prođe tehnički prijem i da možemo da uknjižimo naše stanove. Tako da, nije samo banka ovde na neki način oštećena, oštećeni smo i mi - istakao je Živković.
"Hipoteka je vidljiva o momenta upisa, morala je da se proveri"
Nemanja Milošević, advokat kaže da se radi o etapi pravnog života koji je u to vreme postojao:
- Ta zgrada nije uknjižena tako da nije postojao osnov za pravnu sigurnost niti jednog učesnika od tog momenta kupovine do danas. To ej prosto istorijska slika i ona je isplivala na površinu a takvih situacija ima na stotine. Oni nisu imali mogućnost pravne sigurnosi tada a ni danas. Što se tiče hipoteke, ona jeste regulisana zakonom o hipoteci. Ona je upisana u javne ispravne. U tom listu nepokretnosti u kom je ta zgrada evidentirana, na tom mestu postoji javni upis hipoteke. Svima je dostupano i postoji pravno načelo da je hipoteka vidljiva od momenta upisa i to znači da mi kao vlasnici nekretnina konstantno treba da proveravamo stanje - kaže Milošević i dodaje:
- Nepoznavanje zakona škodi onima koji nisu upoznati. Katastar je evidentirao tu građevinsku parcelu i rekao da se nalazi na toj adresi. Međutim, hipoteka je kroz taj operat uvek postojala i smatra se da je javno vidljiva od tada, a vi možete onda da je na računaru pronađete. Međutim, ukoliko je dato već toliko novca, onda postoji to srazmerno delovanje: postoji načelo srazmere davanja u Zakonu o obligacionicom odnosima gde bi možda sud mogao da po načelu pravičnosti proceni da bi bilo dovoljno da stanari isplate neki iznos i ostanu tu. Ali to je sada sve teorije a praksa je drugačija.
Jedino rešenje: sudska srazmerna odluka
Vladimir Vasić, finansijski savetnik ističe da je banka dala hipoteku nad objektom koji nije završen. Banka je imala građevinsku dozvolu i vlasnički list na bazi kojih je i dala pozajmnicu investitoru.
- Zanimljivo je da je ovoliko dugo trajalo i da se sada pojavljuje, verovatno je stečeni postupak pokrenut. To je nauk svima onima koji su želeli i pojurili da kupe stan po povoljnim cenama. Notari sada imaju posebnu ulogu da moraju da provere kakva je situacija i na taj način štite i kupca i nepokretnost. 20 porodica je ugroženo, jesu li oni vlasnici ili ? Verovatno ima i još takvih slučajva. Ovo nije greška banke, ona je investirala projekat a investitor je bio nesavesan i siguran sam da ima još takvih zgrada. Možda će malo pomoći ovaj Zakon o utvrđivanju vlasništva. Apel je na sudske organe da pokušaju da pomognu ovim ljudima
Takođe ističe da je banka ta koja štiti poverioca, odnosno onoga ko je deponovao novac. Taj novac nije bančin novac, već od građana:
- To je novac koji smo mi deponovali i novac koji cirkuliše, on mora da se vraća jer je sklopljen dogovor. Banke jestu vrsta barijere da li je nešto legalno ili nije. Banka neće ući u procese koji su nelegalni.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs