Kako dobiti novčanu naknadu prilikom promene cena? Ovo su okolnosti u kojima imate pravo na nju
Promena cene tokom izvršenja ugovora česta je pojava u privredi, naročito u periodima inflacije, poskupljenja energenata i poremećaja na tržištu sirovina. U takvim situacijama često se postavlja pitanje, da li i pod kojim uslovima jedna ugovorna strana ima pravo da traži naknadu štete ako druga jednostrano promeni cenu ili ne postupi u skladu sa dogovorenim iznosom.
Advokat Nevena Petrović za Biznis.rs objašnjava da je osnovno načelo obligacionog prava da se ugovorne obaveze moraju izvršavati onako kako su dogovorene.
- Ugovor ima snagu zakona za strane koje su ga zaključile, pa svaka promena uslova, uključujući i cenu, mora biti zasnovana na saglasnosti obe strane, osim ako zakon ne propisuje drugačije - kaže Petrović.
Ukoliko dužnik jednostrano poveća cenu robe, usluge ili radova bez pristanka poverioca (naručioca), takva izmena nema pravno dejstvo.
- Tada se smatra da dužnik nije ispunio ugovor u skladu sa preuzetom obavezom, zbog čega poverilac ima pravo da zahteva izvršenje ugovora po ranijim uslovima ili da raskine ugovor zbog neispunjenja, uz pravo na naknadu štete - dodaje ona.
Šteta može biti materijalna, razlika u ceni, izgubljena dobit, troškovi nabavke robe ili usluge po višoj ceni, ali i nematerijalna, ako je narušen ugled poslovanja ili povređena ugovorna prava.
Pravo na naknadu štete
Zakon o obligacionim odnosima, u članu 16, propisuje da se ugovorne obaveze moraju izvršavati savesno i pošteno. To znači da dužnik ne može, pozivajući se na tržišne promene, jednostrano menjati cenu u svoju korist, naročito ako bi time oštetio drugu ugovornu stranu.
- U slučaju da takva promena izazove štetu, poverilac ima pravo da zahteva potpunu naknadu, kako stvarnog gubitka, tako i izgubljene dobiti, odnosno onoga što bi ostvario da je ugovor uredno ispunjen - objašnjava Petrović.
Bitno promenjene okolnosti
Postoji, međutim, izuzetak koji Zakon o obligacionim odnosima priznaje, situacija bitno promenjenih okolnosti.
- Ako nakon zaključenja ugovora nastupe događaji koje ugovorne strane nisu mogle da predvide ni spreče, poput rata, zabrane uvoza, nagle inflacije ili iznenadnog rasta troškova, dužnik može tražiti da se ugovor izmeni ili raskine - ističe Petrović.
Ova pravna mogućnost poznata je kao klauzula rebus sic stantibus, a da bi se primenila, moraju biti ispunjeni sledeći uslovi:
- Da su okolnosti nastale nakon zaključenja ugovora
- Da se te okolnosti nisu mogle predvideti
- Da bi ispunjenje obaveze pod novim uslovima bilo očigledno nepravično
- Da strana koja se poziva na promenu nije sama izazvala te okolnosti
Na zahtev zainteresovane strane, sud može izmeniti ugovor (na primer, korigovati cenu) ili ga raskinuti, u zavisnosti od težine posledica. Na taj način se sprečava nastanak štete i gubitaka koji bi proizašli iz striktne primene starih cena u novim tržišnim uslovima.
Dokazivanje prava na naknadu
Poverilac koji traži naknadu štete zbog jednostrane promene cene mora dokazati nekoliko činjenica, da je dužnik povredio ugovor, da je šteta zaista nastala i da postoji uzročno-posledična veza između povrede i štete.
- Takođe, poverilac mora dokazati da nije postojalo zakonsko pravo za izmenu cene. Sud tada procenjuje visinu štete prema tržišnim uslovima u trenutku kada je došlo do povrede ugovora. Kod ugovora o isporuci robe, to znači razliku između ugovorene i stvarno naplaćene (uvećane) cene, ili cene po kojoj je poverilac morao da nabavi istu robu drugde - objašnjava advokatica.
Prema njenim rečima, može se desiti da sud, vodeći računa o materijalnom stanju oštećenog i odgovornog lica, odredi manju naknadu od stvarne štete, ukoliko ona nije prouzrokovana namerno ili krajnjom nepažnjom, a isplata pune naknade bi odgovornu stranu dovela u finansijsku oskudicu.
Biznis Kurir/Biznis.rs