"SRBIJA JE NA LINIJI VATRE IZMEĐU DVE SILE" Šta da očekujemo posle uvođenja sankcija NIS-u: "Ovo bi mogla biti jedna opcija"
Sankcije prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) stupile su na snagu i pokrenule čitav niz pitanja o energetskoj bezbednosti. Stručnjaci upozoravaju na efekte koji bi mogli biti snažni i višeslojni, što bi trpele ekonomija, energetika, geopolitika, ali i bezbednost. U emisiji "Usijanje" na Kurir televiziji, o posledicama sankcija i političkim pritiscima govorili su Milovan Drecun, predsednik Odbora za odbranu i unutrašnje poslove u Narodnoj skupštini Srbije, prof. Ilija Kajtez, sociolog i stručnjak za bezbednost, Nebojša Obrknežev, magistar naftno-gasnog inženjerstva i Miodrag Kapor, stručnjak za energetsku politiku putem video uključenja.
Obrknežev: Najveći udarac i problem u svemu ovome jeste rafinerija
Nebojša Obrknežev ukazao je na tehnički i operativni aspekt problema, naglašavajući da je ključno pitanje budućnost rafinerije.
- Najveći udarac i problem u svemu ovome jeste rafinerija. Mi derivata imamo ono što je u smislu državnih obaveznih rezervi, kao i operativnih. Imamo i one koje se nalaze trenutno na benzinskim stanicama, one već prerađene, maloprodaju koju drže druge kompanije i njihove rezerve. Mi smo po tom pitanju bezbedni - rekao je Obrknežev.
Obrknežev je zatim podsetio da Srbija nije ušla u ovu krizu nespremna. Još pre nekoliko godina započeti su procesi diversifikacije energetskih tokova, što sada ublažava posledice.
- Da li je pre 10 meseci neko spominjao NIS u medijima? Oni su kompanija koja je radila za državu i građane. 2019. godine kada se uopšte nije znalo da Srbija može dospeti u ovakvu situaciju, država je sve vreme radila u energetskom smislu. Krenuli smo diverzifikaciju i što se tiče naftovoda i što se tiče gasovoda. Do 1. novembra je sa sadašnjim zalihama sirove nafte da rafinerija može da radi i prerađuje sirovu naftu u derivate. Uveren sam i ubeđen da će država naći neko rešenje za minimalni prag funkcionisanja rafinerije nekim drugim putem - objasnio je.
Govoreći o mogućim rešenjima, Obrknežev je naglasio da nacionalni interes mora biti polazna tačka svake odluke.
- Potrebno je da vidimo isključivo srpski interes u svemu tome u dugoročnom periodu. Da ruska kompanija pređe u vlasništvo određene države, u tom periodu prihode ubira matična zemlja, ne ona koja je bila vlasnik. Nakon toga vraća se u prvobitno stanje. Nadam se da će postojati volja, ako je to krajnje rešenje, ruska strana bi to trebalo da uradi. Ovo nije na silu da nešto preuzimate - rekao je Obrknežev.
Kao jednu od opcija, Obrknežev je naveo i tehničku mogućnost razdvajanja rafinerije od ostatka NIS-a, što bi potencijalno otvorilo prostor za manevrisanje u okviru sankcija.
- Možda bi u nekom slučaju moglo da dođe da se rafinerije odvoji od samog NIS-a. NIS podrazumeva rafineriju, preradu, naučno tehnološki centar, proizvodnju, naftne servise u Zrenjaninu i još mnogo sektora. To se sve može odvoji, samo je pitanje kako bi međusobno funkcionisali - dodao je on.
Kajtez: Srbija je na liniji vatre između dve svetske sile
Ilija Kajtez, skrenuo je pažnju da sankcije nisu samo ekonomsko pitanje, već i duboko geopolitičko. Srbija se, kako kaže, nalazi na liniji vatre.
- Šira slika je geopolitika i ono na šta predsednik Srbije Aleksandar Vučić mora da vodi računa, a to je da bude državnik. Imamo jako loša iskustva sa nacionalizacijom i država ne sme da čini takva dela. Predsednik je bio jasan i koncizan. Na liniji vatre smo između dve sile, ni krivi ni dužni. Objektivno je da pregovaramo i dajemo alternative - istakao je Kajtez.
Kajtez je upozorio da je cilj velikih igrača da Srbiju uvuku na jednu stranu, a da bi to bilo pogubno za nacionalne interese.
- Od nas velike sile ne žele multivektorsku politiku Srbije, već da pripadnemo kao plen zapada ili dalekog istoka. Sa stanovišta nacionalnih interesa, to bi za nas bilo pogubno - naglasio je.
Govoreći o situaciji na KiM i vest o slanju turskih dronova-samoubica Prištini, Kajtez je rekao da je to deo šire političke dinamike.
- Neki smatraju da je reakcija dodatnog naoružavanja neka vrsta reakcije na fantastičnu vojnu paradu u Beogradu. Požurivanje dronova ide u prilog izbornom procesu na tzv. Kosovu. Turci to rade i zbog novca i zbog ideologije. Albanija je deo tog istog korpusa, stvari su poprilično jednostavne. Predsedniku preostaje da razgovara i pokušava, ali realna politika mora ići na to da vojnički jačamo - rekao je Kajtez.
Drecun: Geopolitički sukob će se odvijati preko naših leđa
Milovan Drecun upozorio je da je energetska sigurnost suštinski deo nacionalne bezbednosti i da građani ne mogu biti izuzeti iz posledica.
- Energetska sigurnost je jedan od najvažnijih elemenata nacionalne bezbednosti. Kad neko kaže da sankcije nisu uperene prema građanima, politički nisu. Ko trpi posledice? Građani, privreda, smanjenje investicija, smanjenje plata i svega drugog. Svi su znali koji su planirali ovo u Americi da će se to odraziti na građane Srbije. Ovde je najpre potrebna spremnost ruske strane da napravi korak. Pitanje je šta sada ruska strana planira i da li imaju izlaz iz ove situacije? Za njih ova situacija neće naneti neku štetu, a za nas ogromnu. Monopol što se tiče prerade derivata imamo samo jednu rafineriju. Bolje bi bilo da imamo još jednu - rekao je Drecun.
Drecun je ukazao da ovo nije izolovan slučaj, već deo šire geopolitičke borbe Zapada protiv Rusije i Kine, čiji se udari odvijaju i na Balkanu.
- Geopolitički sukob ići će preko naših leđa na Balkanu. Zapad želi da umanji prisustvo Kine, uticaj Rusije. Dok god je takva situacija, a bojim se da će ona potrajati veoma dugo, da ćemo se suočavati sa mnogo različitih oruđa koje će upotrebljavati zapad u geopolitičkom okršaju sa Kinom i Rusijom na Balkanu - istakao je.
Govoreći o dodatnom bezbednosnom riziku po pitanju tzv. Kosova, Drecun je izrazio zabrinutost zbog turskog upliva i vazdušnih kapaciteta koje razvija Priština.
- Ono što mene zabrinjava, da li će turski general uspeti, a očigledno da je namera Turske takva, da u jednom trenutku dozvoli stacioniranje pripadnika tzv. kosovskih snaga bezbednosti na sever. Ako im omoguće da mogu da koriste vazdušni prostor, to bi bio otvoren put za izvođenje incidentnih aktivnosti, uključujući i nasilnih. To me zabrinjava, a što se dronova tiče, to je treća faza, žele da zaokruže stvaranje vazduhoplovne komponente. Obučili su više desetina pilota za helikoptere koje planiraju da kupe, za sada ne idu na avione. Žele da naprave trupnu vazduhoplovnu opremu i nastaviće da rade na tome - objasnio je Drecun.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs