DO MORA ZA SAMO 4 SATA, A PUTEVI - MILINA! Pogledajte kako će izgledati auto-put do Crne Gore: Prolazi kroz poznata mesta, a evo gde se nalaze petlje (VIDEO)
Vreme putovanja od Podgorice do Beograda u tom slučaju bilo bi tri i po sata, a dužina 370 km
Izgradnja deonice auto-puta "Miloš Veliki" od Požege do granice sa Crnom Gorom kod Boljara je u punom zamahu — a prema planovima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, biće završena u naredne tri godine — čime će Srbija kompletirati svoj deo budućeg Koridora 11, odnosno pravca Beograd–Južni Jadran, koji se prostire na 269 kilometara i predstavlja važan deo Trans-evropske magistrale (TEM).
Trasa od Požege do Boljara prostiraće se dolinom reke Moravice, između padina Javora i Golije, preko Pešterske visoravni do granice sa Crnom Gorom. Ukupna dužina ove deonice iznosi 106,3 kilometra, a podeljena je na 11 delova. Na najzahtevnijem delu trase, od Požege do Duge Poljane, biće izgrađeno čak 72 mosta ukupne dužine 35 kilometara i 10 tunela dužine 16,88 kilometara.
Auto-put je projektovan sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas. Trasa se uglavnom pruža van naseljenih mesta, osim manjih zahvata u opštinama Arilje i Ivanjica.
Deonica od Preljine do Požege
U međuvremenu, završila se i deonica od Preljine do Požege, duga 30,9 kilometara, čime se putovanje od Beograda do Požege skraćuje na svega 90 minuta. Na toj trasi nalaze se ključni infrastrukturni objekti, poput tunela Munjino brdo, Laz i Trbušani, a auto-put povezuje Čačak, Lučane i Požegu, kao i dva okruga – Moravički i Zlatiborski. Vrednost ove deonice procenjuje se na oko 450 miliona evra, a deonica je otvorena 5. jula ove godine, kao po planu.
Ova za izgradnju izuzetno zahtevna trasa znatno će olakšati putovanje, pa će se od prestonice do Požege stizati za samo sat vremena i 30 minuta, a put do Zlatibora će trajati oko dva sata.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je od 1945. godine do 2012. ukupno u Srbiji izgrađeno auto-puteva u dužini od 596 kilometara, a od 2012. do danas 609 kilometara, a ove impresivne kilometre auto-puta krase i dva nova tunela Munjino brdo i Laz, oba sa preko 2,5 kilometara.
Na celokupnom projektu je projektovano 35 mostova ukupne dužine 5.196 metara, četiri nadvožnjaka ukupne dužine 592 m (tri mosta na lokalnim putevima nakon silaska sa denivelisanih raskrsnica ukupne dužune 180 metara.
Projektovano je i četiri nadvožnjaka u sklopu denivelisanih raskrsnica ukupne dužune 1.075m i to — 13 mostova dužine preko 100 metara, a najduži most 478 metra, šest mostova dužine od 25-100 m, 16 jednorasponskih mostova dužine od 10-25 m.
Izgradnja i druge deonice auto-puta
Sa završetkom radova na srpskoj strani, pažnja se sve više usmerava ka Crnoj Gori, gde su u toku pripreme za izgradnju druge deonice auto-puta, od Mateševa do Andrijevice. Ova deonica duga je 21 kilometar, a planirano vreme izgradnje iznosi pet godina. Procena troškova iznosi oko 550 miliona evra, a za izvođenje radova na nedavno završenom tenderu prijavilo se deset kompanija.
Crnogorska ministarka saobraćaja Maja Vukićević izjavila je da će prioritet biti izbor najpovoljnijeg i najkvalitetnijeg izvođača, uz punu kontrolu Evropske banke za obnovu i razvoj. Očekuje se da najbolja ponuda bude izabrana tokom leta, dok bi pripremni radovi mogli da počnu u drugoj polovini godine.
Finansijska konstrukcija projekta već je značajno definisana – 100 miliona evra obezbeđeno je kao bespovratna sredstva od Evropske komisije, dok je dodatnih 200 miliona evra povoljnog kredita već dogovoreno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Ostatak sredstava biće pokriven iz državnog budžeta.
Kada je reč o tehničkoj pripremi, eksproprijacija je završena u 80 odsto trase do Trešnjevika, dok se preostali deo planira okončati do uvođenja izvođača u posao. Javna rasprava o uticaju projekta na životnu sredinu trenutno je u toku, uključujući i opštine Kolašin i Andrijevica.
Ako sve bude teklo po planu na obe strane granice, u narednih nekoliko godina građani Srbije i Crne Gore mogli bi prvi put da putuju savremenim auto-putem od Beograda do Jadranskog mora.
Pogledajte kako će izgledati auto-put Požega - Boljare u nastavku:
Petlje
Ovim prostornim planom utvrđen je položaj sledećih planiranih denivelisanih raskrsnica (petlji), i to:
- Denivelisana raskrsnica "Arilje" na stacionaži km 150+300, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IB reda broj 21, opštinskim centrom Arilje i okolnim naseljima i privredno-industrijskim zonama;
- Denivelisana raskrsnica "Ivanjica" na orijentacionoj stacionaži km 167+000, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IB reda broj 21, opštinskim centrom Ivanjica i okolnim naseljima i privredno-industrijskim zonama;
- Denivelisana raskrsnica "Međurečje" na orijentacionoj stacionaži km 185+800, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IIA reda broj 197 i posredno preko njega sa područjem Parka prirode Golija, kao i postojećim državnim putem IB reda broj 30 i dalje ka istoku i klisuri Ibra;
- Denivelisana raskrsnica "Duga Poljana" na stacionaži km 220+800, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IB reda broj 29, i posredno preko njega sa opštinskim centrom i širim područjem Sjenice, područjem Specijalnog rezervata prirode "Uvac" i Novom Varoši na zapadu, odnosno sa Tutinom i Novim Pazarom na jugoistoku;
- Denivelisana raskrsnica "Karajukića Bunari" na orijentacionoj stacionaži km 240+000, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IIA reda broj 197 i postojećim državnim putem IIA reda broj 202 i posredno preko njih sa Sjenicom na severozapadu i Tutinom i Novim Pazarom na istoku.
Odmorišta i parkirališta
U koridoru auto-puta planirani su sledeći sadržaji za korisnike autoputa:
- uslužni centar "Arilje" na stacionaži km 148+600 obostrano;
- parkiralište "Trešnjevica" na orijentacionoj stacionaži km 161+600 obostrano;
- parkiralište "Ivanjica" na orijentacionoj stacionaži km 181+500 levo;
- parkiralište "Rokci" na orijentacionoj stacionaži km 187+800 desno;
- parkiralište "Brnjica" na stacionaži km 217+600 obostrano;
- odmorište "Boljare" na orijentacionoj stacionaži km 227+600 obostrano u zoni graničnog prelaza "Boljare"
Putni pravac Beograd-Južni Jadran, podseća se u dokumentu, predstavlja krak Trans-evropske magistrale (TEM) koji na području Republike Srbije i Republike Crne Gore povezuje osnovni pravac TEM-a (od Gdanjska do Atine i Istanbula) sa Jadranskim morem.
U okviru primarne mreže puteva ovaj putni pravac treba da preuzme daljinske tokove sa postojećih državnih puteva IB reda broj 21 (Novi Sad-Valjevo-Užice-Bijelo Polje) i broj 22 (na delu Beograd-Čačak), kao i puta M-2 (na delu Bijelo Polje-Podgorica-Jadransko more), novodi se u planu.
Dodaje se da ovaj koridor povezuje Centralnu i Jugozapadnu Srbiju, a kroz povezivanje luke Bar sa lukom Beograd na Dunavu povezuje Podunavlje sa Mediteranom.
Do Beograda za manje od četiri sata
Vreme putovanja od Podgorice do Beograda u tom slučaju bilo bi tri i po sata, a dužina 370 km.
Kurir.rs