SVETISLAV PODIGAO PATOS, PA GA ZATEKAO ODVRATAN PRIZOR! Nije verovao da ovako nešto može da se desi, morao papreno da plati
Patos kao podna podloga u stambenim objektima ne izlazi iz mode osim ako od njegovog postavljanja nije prošlo pola veka, evo i zašto...
Promena stilova u uređenju enterijera ne isključuje patos od drveta. Estetski može doprineti izgledu prostora domaćinstva u kome živimo ukoliko se uklopi bojom uz nameštaj, kažu oni koji se bave uređenjem unutrašnjosti stanova, ili kuća.
Napominju da se patos održava hoblovanjem i lakiranjem nakon određenog vremenskog perioda, a uklanja se u slučaju da je zub vremena učinio svoje i da su same daske patosa počele da propadaju.
Vranjanac Svetislav S. kaže da je posle urađene drenaže koju kuća nije imala moralo mnogo toga da se rekonstruiše.
- Zidovi u prizemlju su navukli vlagu nismo imali odrađenu drenažu. Nakon sređivanja zidova koji su bili ruinirani hoblovali smo i ofarbali patos u sobama misleći da nema potrebe za njegovim potpunim uklanjanjem - objašnjava sagovornik Biznis Kurira.
Dodaje da je u njegovom slučaju to bilo bespotrebno ulaganje, nikakva ušteda i gubljenje vremena, jer je patos ipak morao da se skine.
Tako je i došlo do promene plana.
- I pored redovnog provetravanja u prizemlju se na momente osećao miris vlage. Majstori su nam predočili da je po svemu sudeći i neka od dasaka na patosu navukla vlagu. Jedino rešenje da se eliminiše miris vlage bilo je da se patos skine i da se zameni pod - objašnjava Svetislav.
Ističe da su majstori bili u pravu, jer su neke od daščica patosa kada se krenulo sa njegovim skidanjem pokazale da su navukle vlagu i širile "miris buđi".
Objašnjava da je nakon skidanja patosa pod najpre očišćen, prekriven kondorom, a onda je usledilo betoniranje.
- Nakon sušenja betona u sobama smo stavili toplotnu izolaciju stirodur, i postavili laminat, a u kuhinji pločice. Ulaganje svakako nije malo, jer materijal košta. Džak cementa je 1.000 dinara, kubik šoder peska 3.500 dinara, koliko košta i kondor površine 10 metara kvadratnih . Majstorska dnevnica obračunava se po kvadratu. Troškovi nisu mali, ali problem je jedino ovako mogao da se reši - ističe Svetislav.
Kaže da je sreću imao sa majstorima i da je prezadovoljan kako su odradili posao.
- Velika je stvar kada imate dobre majstore, jer odrade sve kako treba.
Nije uzalud rečeno "dobar majstor para vredi"
- Najvažnije je da poznaješ posao profesionalno. Najrealnije i najbolje je da kao majstor ako ne znaš, kažeš "ne znam to da radim", nego da dođeš da uradiš, a da to ne valja i da nije dobro urađeno. Drugim rečima što znaš to radiš i to ti je uspeh u poslu. Ko ne zna da radi on "našljapa ovamo, onamo i to ne biva" - kaže majstor G. I. iz Vranja.
Njegov kolega J. S. napominje da majstoru pre svega moraš da veruješ, a poverenje se teško stiče, a lako gubi.
- Da imaš poverenje u njega i da mu veruješ, a sve zavisi od njega koliko će on poverljiv da bude. To ti je dobar majstor, da ti ne priča bajke nego da ti priča ono što je realno - kaže za Biznis Kurir majstor J. S. iz Vranja.
BiznisKurir.rs