GRAĐANI MASOVNO DIŽU KREDITE, BANKE ZATRPANE ZAHTEVIMA! Najavljena stroža provera kreditne sposobnosti
U prva tri meseca u Hrvatskoj je odobreno je više od pet hiljada stambenih kredita, što je rast od 29 odsto u odnosu na isti period prošle godine
Više od 650 miliona evra isplaćeno je kroz stambene kredite u prva tri meseca. To je čak 50 odsto više nego prošle godine. Iz meseca u mesec krediti rastu.
"Potražnja je tolika da su banke pretrpane zahtevima za kredit. I mi, kreditni posrednici, takođe. Poklopilo se više faktora – mladi su čekali, nakon subvencija koje ne postoje već dve godine, da se nešto pokrene. HNB je najavio strožu procenu kreditne sposobnosti, a banke su to iskoristile tako što su ponudile promotivne kamatne stope“, objašnio je Vjeko Peretić, kreditni posrednik.
Porastao prosečan iznos kredita
U prva tri meseca odobreno je više od pet hiljada stambenih kredita, što je rast od 29 odsto. Prosečan iznos kredita porastao je na 123 hiljade evra, što je povećanje od 17 odsto.
Mesečno se u proseku odobravalo oko 285 miliona evra stambenih kredita. U martu i aprilu potražnja raste na 316, odnosno 378 miliona evra, ali to ne znači nužno da su svi iznosi već isplaćeni.
Za dve nedelje stupaju na snagu strože kreditne mere. Iz centralne banke poručuju da će potrošači dugoročno biti sposobniji da otplaćuju zaduženja.
„Poslednjih meseci smo bili svedoci da su banke snižavale kamatne stope na stambene kredite, a potrošači su to iskoristili da refinansiraju postojeće kredite, dok je deo njih uzeo nove“, rekla je Maja Bukovšak iz Direkcije za makrobonitetnu politiku HNB-a.
Na koga će mere uticati?
Novim pravilima ograničava se iznos mesečne otplate duga u odnosu na prihod, kao i iznos stambenog kredita u odnosu na vrednost nekretnine.
I stari dužnici su požurili da skuplje kredite zamene jeftinijim. Vrednost refinansiranih kredita u proseku iznosi 125 miliona evra, dok je prošlogodišnji prosek bio 38 miliona.
"Imamo oko 1000 kredita koji su odobreni tokom 2024. i 2025. godine, a koji su sada u prvom tromesečju refinansirani, uz pad kamatne stope od gotovo čitavog procentnog poena“, objasnio je Krunoslav Zauder, ekonomista i istraživač u HNB-u.
Kreditni posrednik Peretić ističe da će mere uticati na one sa višim primanjima, jer će moći da podignu manje kredite. Ipak, naglašava da se uz dobre analize sve može srediti i nakon 1. jula, pa nema mesta za paniku.
"Stroža procena kreditne sposobnosti najviše će uticati na one koji su najuredniji u otplati – to su mladi koji otplaćuju stambeni kredit i imaju prosečne ili iznadprosečne plate.“
Kurir Biznis/Poslovni.hr