SVE OČI UPRTE U NEMAČKU! Priliv direktnih investicija gotovo 3 puta manji u januaru ove godine u odnosu na 2024.
Ukoliko Nemačka stabilizuje svoje unutrašnje ekonomske tokove postoji šansa da se deo ulaganja vrati
Priliv stranih direktnih investicija gotovo tri puta je manji u januaru ove godine u odnosu na isti period prošle, odnosno prema raspoloživim podacima Narodne banke Srbije, u januaru 2025. je iznosio 224,4 miliona evra, što je manje ukoliko se poredi sa istim mesecom 2024. godine, kada je priliv stranih direktnih investicija iznosio 604,5 miliona evra, pri čemu je važno istaći da je iznos priliva u januaru prethodne godine bio iznad uobičajenog proseka za taj period.
Lane je čak 61,6 odsto investicija stiglo iz evropskih zemalja, od ukupnog iznosa od 5.221 miliona evra, a zatim iz azijskih 34,6%. Posmatrano po državama, najveće strane direktne investicije u Srbiju dolaze iz Kine - uključujući Hongkong, Tajvan i Makao, što je 1.630,9 miliona evra. Sledeća na listi je Holandija sa 1.010,5, dok gotovo upola manje ulaže Velika Britanija 552,7 miliona evra, sledi Luksemburg 407,7, Švajcarska 204,4 miliona evra.
- Treba imati u vidu da iz Holandije dolaze značajna ulaganja i zbog toga što pojedini strani investitori zbog poreskih olakšica svoja ulaganja realizuju iz podružnica u Holandiji, iako je sedište matične kompanije u drugoj zemlji - kažu u NBS.
Što se tiče investicija iz Nemačke u 2024, u zavisnosti od dinamike projekata, tokom godine su beleženi i prilivi i odlivi, a posmatrano na nivou godine zabeležen je neznatan odliv u iznosu od 0,4 miliona evra.
Docent Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko M. Mijušković naglašava da sve navedeno ukazuje na ozbiljan pad poverenja investitora i promene u investicionoj klimi:
- S jedne strane, u Srbiji su porasli troškovi poslovanja usled rasta cena energenata i plata, ali i zbog manjka kvalifikovane radne snage, što sve zajedno čini poslovno okruženje manje atraktivnim. Aktuelne društveno-političke tenzije dodatni su faktor nestabilnosti. Istovremeno, globalne ekonomske promene, poput viših kamatnih stopa i poreskih reformi u EU, smanjuju potrebu i motivaciju kompanija da premeštaju kapital u jurisdikcije sa povoljnijim uslovima. Posebno je značajan pad investicija iz Evropske unije, a posebno iz Nemačke, čiji su investicioni tokovi u Srbiju u 2024. godini bili upola manji nego godinu dana ranije.
On dalje navodi da, na međunarodnom planu, dodatnu nesigurnost donose američke trgovinske politike. Iako Trampove carine nemaju direktan uticaj na Srbiju, one izazivaju šire geopolitičke i ekonomske tenzije koje utiču na ponašanje globalnih investitora.
- Nemačke firme, koje su među najvažnijim investitorima u Srbiji, izražavaju zabrinutost zbog urušavanja globalne trgovinske ravnoteže, što se neminovno odražava i na njihov interes za nova ulaganja. U tom kontekstu, očekivanja od nove nemačke vlade su oprezna. Suočena s izazovima u sopstvenoj ekonomiji, naročito u sektoru automobilske industrije, nova administracija u Berlinu za sada ne pokazuje znake značajnog jačanja spoljnih investicija. Ipak, ukoliko Nemačka stabilizuje svoje unutrašnje ekonomske tokove i obnovi interesovanje za širenje u regionima poput Zapadnog Balkana, postoji šansa da se deo investicija vrati. Ključno je da Srbija reaguje strateški, jačanjem bilateralnih odnosa, unapređenjem poslovnog ambijenta i stvaranjem dugoročne predvidljivosti za investitore - zaključuje Mijušković.