ROBA DO OVE VREDNOSTI CARINI SE U SKRAĆENOM POSTUPKU: Ne morate da čekate satima, evo koja cifra je dozvoljena
Na procenjenu vrednost zaračunava se taksa od 10 odsto, a na ukupni iznos i PDV od 20 procenata
Kako se obračunavaju uvozne dažbine na robu koju je neko kupio u inostranstvu, pitanje je koje nam često postavljaju čitaoci. Dešava se da se mnogi ni ne raspitaju pre kupovine da li će ih i koliko koštati takse i porezi na robu koju kupuju u inostranstvu.
Ovi podaci su detaljno objašnjeni na sajtu Uprave carina i vrlo je lako dobiti sve neophodne informacije. Roba koju ste kupili u inostranstvu za sopstvene potrebe, čija vrednost ne prelazi 3.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, može se cariniti u takozvanom skraćenom postupku na graničnom prelazu.
U tom slučaju, na carinsku osnovicu (procenjenu vrednost robe) zaračunava se carina od 10 odsto, a na ukupni iznos (carinsku osnovicu uvećanu za iznos carine) obračunava se PDV od 20 procenata. Ukoliko pak vrednost robe prelazi 3.000 evra, roba će se cariniti u redovnom carinskom postupku, objašnjavaju u Upravi carina.
Sprovođenje redovnog postupka je moguće i na zahtev vlasnika robe ukoliko smatra da će to biti povoljnije s obzirom na njeno poreklo. U tom slučaju potrebno je da se o tome informiše carinski službenik na graničnom prelazu (odnosno, ukoliko je reč o aerodromu, treba da informiše službenika u „crvenom kontrolnom prolazu”).
Nakon toga će carinski službenik popisati robu koja je prijavljena za carinjenje i uputiće je u redovan carinski postupak, a putniku će izdati potvrdu o tome. U Upravi carina navode da se povlastice koje se odnose na preferencijalno poreklo robe mogu ostvariti samo ukoliko u redovnom carinskom postupku putnik priloži i dokaz o poreklu – EUR 1 ili pak izjavu izvoznika o poreklu na fakturi.
Na pitanje kako neko može da se žali na dažbine koje su mu naplaćene, oni odgovaraju da je potrebno uputiti pisani zahtev za povraćaj sredstava, poštom ili lično, nadležnoj carinarnici. U zahtevu je potrebno navesti okolnosti slučaja na koji se žalite i tražiti povraćaj sredstava.
Carinarnica u postupku odlučuje o ovom zahtevu i, ukoliko ga usvoji, novac se uplaćuje na račun. U slučaju odbijanja stiže i objašnjenje o tome zašto je zahtev odbijen.
U slučaju da se neko ne slaže sa visinom obračunatih dažbina i ne želi da ih plati, vlasnik robe je dužan da na samom graničnom prelazu podnese deklaraciju za tranzit robe do nadležne carinarnice, gde će biti sproveden redovan carinski postupak. To podrazumeva podnošenje pismene carinske deklaracije, kada se obračun dažbina vrši po stopi koja je propisana Carinskom tarifom.
BiznisKurir/Politika