SAVET SE GRABI ZA ZAČINE, A SRBIJI JE PAPRIKA GLAVNI IZVOZNI ADUT! Proizvodimo i korijander, biber i timijan, a evo šta uvozimo
Trendovi u kulinarstvu pokrenuli su drastičan rast prodaje začina u celom svetu. Evropska unija je u 2023. godini uvezla 339.800 tona začina iz zemalja van EU, pri čemu je Kina bila najveći snabdevač sa 39 odsto ukupnog uvoza.
Najčešće uvoženi začini bili su đumbir (114.000 tona), paprika (110.600 tona) i biber (50.300 tona). Kina je dominirala u uvozu đumbira (43 odsto) i paprike (73 procenta), dok je Vijetnam bio glavni dobavljač bibera (63 odsto). Kurkuma je zauzela četvrto mesto sa 16.000 tona, a najveći deo (79 odsto) potiče iz Indije. Na petom mestu našao se cimet (13.300 tona), od čega je 35 procenata došlo iz Vijetnama.
Uvoz začina u EU porastao je u poslednjoj deceniji za 44 odsto, pri čemu su kurkuma i đumbir zabeležili najveći rast, dok je uvoz paprike opao za 19 procenata.
Kada je reč o Srbiji, Aleksandar Bogunović iz Privredne komore Srbije rekao je ranije za Biznis.rs da se najviše začina uvozi iz Indije, a zatim iz Kine i Egipta.
Domaća proizvodnja je mala i uključuje korijander, timijan i biber, dok je paprika glavni izvozni artikal. U 2023. godini izvoz začina iz Srbije vredeo je oko osam miliona evra, od čega je sedam miliona dolazilo od izvoza slatke paprike. Glavna tržišta su zemlje EU, kao i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija.
Sama delatnost proizvodnje začina i dodataka hrani u Srbiji obuhvata preradu, mešanje i pakovanje različitih začina, začinskih mešavina, aditiva i pojačivača ukusa. Ova industrija ima značajnu ulogu u prehrambenom sektoru, jer doprinosi poboljšanju ukusa, arome, boje i trajnosti hrane.
Milenko Golubić, preduzetnik iz Beograda koji se bavi proizvodnjom prirodnih začinskih ekstrakata, kaže da su ovakvi proizvodi sve traženiji, s obzirom na to da su potrošači sve oprezniji kada je reč o adidtivima za hranu.
“Proizvodnja začina podložna je strogim regulativama vezanim za bezbednost hrane, kao što su HACCP i ISO 22000. Takođe, mikrobiološke i hemijske kontrole su neophodne zbog mogućih zagađenja proizvoda koji su potpuno prirodni. Proizvođači kao što smo mi moraju da vode računa i o klimatskim promenama koje utiču na prinose začinskih biljaka. Ima mnogo faktora koji utiču na samu proizvodnju potpuno prirodnih začinskih proizvoda”, zaključuje Golubić.
Kurir Biznis/Biznis.rs