Ilustracija, Foto: Shutterstock

kolika je plata dadilje

KOLIKO MESEČNO U BEOGRADU KOŠTA DADILJA ZA JEDNO, A KOLIKO ZA DVOJE DECE: Cifre su pozamašne, a ovo su njihove obaveze

Današnje bake i deke kasnije idu u penziju, i ne mogu tako lako da čuvaju unučiće

Novčanik
> 12:15h

Stotine oglasa na društvenim mrežama i sajtovima sa poslovima nudečuvanje dece - od brucoškinja kojima bi to bilo prvo radno iskustvo, do dadilja koje nude preporuke prethodnih poslodavaca.

Roditeljima je svakako važno da je osoba koju angažuju posvećena deci, odgovorna, fokusirana, da joj misli nisu negde drugde, da dete nije samo neka usputna stavka i da ta osoba ne provodi tu vreme eto onako, ili da zaradi na brzinu.

Problem je što u Srbiji posao dadilje nije definisan Zakonom o radu, a jedini državni servis koji pruža usluge čuvanja dece je Bebi servis u Beogradu čiji je osnivač Grad Beograd. Ovaj servis postoji već 33 godina, i za to vreme više od 8.000 mališana imao je ko da čuva dok su im roditelji na poslu.

Da ovaj servis nije luksuz nego potreba, govori i to da se u okviru njega brine o bebama do jedne godine, kao i o deci sa smetnjama u razvoju dok su roditelji opterećeni poslom i sve zahtevnijim načinom života.

Zbog toga su duge i liste čekanja, jer veliki broj roditelja ne radi po klasičnom radnom vremenu, pa je često neophodno čuvanje dece u popodnevnim satima. U Bebi servisu kažu da ne mogu da zadovolje sve potrebe roditelja i da se nekada čeka i po više meseci.

foto: Shutterstock

Nikad dovoljno dadilja

- Nikad nema dovoljno dadilja, uvek smo raspoloženi da zapošljavamo nove kandidate jer je su tražene mnogo više nego pre. Trenutno raspolažemo sa oko stotinak dadilja, što je vrlo malo za Beograd, potrebe su daleko veće, a ljudi nam se svakog dana prijavljuju.

Današnje bake i deke kasnije idu u penziju, i ne mogu tako lako da čuvaju unučiće. Pored toga, mame i tate rade dosta, i često to nije ono klasično radno vreme od devet do pet - kaže za Blic Marina Aćimović, stručni saradnik i koordinator Bebi servisa.

Kako kaže, uz dadilje roditeljima koji dođu na razgovor savetuju da decu obavezno šalju u vrtić pored korišćenja usluga bebisiterki.

- Međutim, neka deca ne mogu da idu u vrtiće iz zdravstvenih razloga. Upravo zbog toga mi imamo zaista rigoroznu proceduru primanja kandidata. Dadilje su različitih profesija - medicinske sestre, diplomirani vaspitači, psiholozi, defektolozi. Njihov odabir je temeljan, potkrepljen profesionalnom praksom, što roditeljima uliva poverenje. Zbog toga još teže dolazimo do bebisiterki, ali kada ih nađemo, one rade kao vojnici jer su prethodno prošli niz provera, od psiholoških i ostalih, a pre svega vole ovaj posao - objašnjava Aćimović.

Ko može da radi kao dadilja

Ističe da kod njih ne mogu da rade ljudi sa trogodišnjom školom, već samo sa četvorogodišnjom srednjom školom ili fakultetom, što dodatno smanjuje kapacitete, tako da na jednu dadilju u Beogradu dođe pet zainteresovanih porodica.

Šta podrazumeva testiranje za posao dadilje:

psihološko testiranje koje podrazumeva i razgovor sa psihologom

lekarski pregled

sanitarni pregled

potvrdu da nisu osuđivane

foto: Shutterstock

Dobijaju ugovor o radu, o ovo su im obaveze

Na pitanje da li su dadilje koje rade kod njih iskusile neke neprijatnosti na radu, i zahteve roditelja da im kuvaju i peru sa čime se neretko suočavaju dadilje koje rada privatno i bez ugovora odgovara negativno.

- Mi pored ugovora sa dadiljama imamo ugovor i sa roditeljima, što dodatno osigurava bezbednost dadilja na radnom mestu, te se ne dešava da neko od dadilje očekuje da radi posao spremačice ili služavke, jer je sve jasno definisano ugovorom - ističe ona.

Prema tome dadilje koje rade u Bebi servisu imaju jasno definisane obaveze u ugovoru.

- One moraju da brinu i neguju dete, da sprovode vaspitno-obrazovni rad kao u vrtiću, samo sa jednim ili dva deteta, i da pripreme obroke za dete. Kao što sa svakom dadiljom obavljamo razgovor pre stupanja u radni odnos, to radimo i sa roditeljima, odnosno procenjujemo porodice, jer nam je važno da bebisiterke rade u sigurnom okruženju gde ih niko neće omalovažavati, ponižavati i iskorišćavati - ocenila je ona.

Tri obaveze dadilja:

da brinu i neguju dete

da sprovode vaspitno-obrazovni rad kao u vrtiću

da pripreme obroke za dete

Koliko košta čuvanje dece preko državnog Bebi servisa

Iako se usluge dadilje, čija cena može da bude i veća od 1.000, 2.000 dinara po satu, za pojedine luksuz, nekim porodicama su neophodne.

Koliko mesečno košta dadilja za jedno dete:

jedno dete - 4 sata košta 41.624 dinara

jedno dete - 5 sati košta 47.480 dinara

jedno dete - 6 sati košta 55.077 dinara

jedno dete - 8 sati košta 58.857 dinara

Koliko mesečno košta dadilja za dva deteta:

dva deteta - 4 sata košta 48.277 dinara

dva deteta - 6 sati košta 64.194 dinara

dva deteta - 8 sati košta 68.729 dinara

Precizno definisati prava i obaveze

Za razliku od Hrvatske, koja od 2013. ima Zakon o dadiljama, koji uređuje ko i na koji način može da se bavi ovim poslom, u Srbiji ne postoje slični propisi, što otežava i položaj žena koje čuvaju decu.

U ovoj zemlji aktivno je oko 220 servisa za čuvanje dece, a i pored Zakona o dadiljama, i u Hrvatskoj postoji "siva zona" rada, jer veoma mali broj žena radi u domu roditelja, a većina u sopstvenom ili iznajmljenom prostoru, gde svako dete mora da ima minimum četiri kvadratna metra prostora za sebe.

Rešenje za Srbiju je u što preciznijem definisanju prava i obaveza, kako porodice, tako i dadilje. Samo na taj način roditelji i dadilje dobijaju sigurnost.

foto: Shutterstock

Govoreći o Situaciji u Srbiji Biljana Novaković, jedna od osnivačica Udruženja dadilja Srbije "Vida" kaže da "kao dadilja niste vidljivi za sistem - nemate zdravstveno, socijalno, bolovanje, a pošto su česti usmeni dogovori, ni dadiljama nije lako da pronađu pouzdane roditelje koji će ispuniti dogovoreno.

- Bilo bi najbolje da se to definiše zakonski, da se odredi ko može da radi kao dadilja. To bi što hitnije trebalo pravno srediti da bi mogao svako da radi ovaj posao - ocenila je Aćimović.

Vrtići nisu dovoljni

U Srbiji postoje 463 predškolske ustanove, u koje je tokom 2021. godine išlo malo više od 220.000 dece, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Te godine je preko norme bilo upisano više od 9.000 dece dok je oko 6.000 ostalo neupisano jer nije bilo mesta, pre svega u državnim vrtićima.

Iako se deca mogu upisati u vrtić sa šest meseci, mnoge ustanove nemaju uslova za čuvanje. Da bi se formirala grupa u jaslicama za decu do godinu dana, potrebno je da ima sedmoro prijavljenih, kao i da se ispune uslovi pripreme obroka, pa tako deca obično u vrtić polaze sa navršenih godinu dana.

Kurir.rs/Blic

Bonus video: