Suša pogodila poljoprivredu, sledi novi udar na cene hrane? Stručnjaci upozoravaju: Moramo hitno da menjamo proizvodnju
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborDok poljoprivrednici upozoravaju da je najteže prošla soja, stručnjaci ocenjuju da će klimatske promene zahtevati promenu načina proizvodnje, ali i hitnije i konkretnije mere države.
Novinar i poljoprivrednik Goran Eror, kaže da su posledice suše u Vojvodini već veoma ozbiljne, posebno kada je reč o soji i kukuruzu, dok se suncokret pokazao kao najotpornija kultura.
- U Vojvodini je situacija veoma ozbiljna. Najteže je prošla soja, čiji su prinosi trenutno svega 300 do 700 kilograma po hektaru, pa se postavlja pitanje da li ćemo je imati dovoljno i za domaće potrebe. I kod kukuruza su posledice takođe velike. Prinosi su na pojedinim parcelama manji i do 50 odsto. Ja ne pamtim da smo kukuruz skidali već 21. avgusta. Visoke temperature i dug period bez padavina praktično su spržili biljku. Suncokret se i ove godine pokazao kao najstabilnija ratarska kultura. Zahvaljujući dubokom korenovom sistemu bolje podnosi visoke temperature i nedostatak vlage. Klimatske promene su već ostavile ozbiljne posledice, i pravo pitanje za struku je kako u budućnosti prilagoditi sortiment i proizvodnju sve toplijim i sušnijim uslovima - započeo je Eror.
Sa druge strane Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda u Privrednoj komori Srbije, ističe da su stočari direktno pogođeni sušom, jer veliki deo hrane za životinje proizvode sami, dok sve češći sušni periodi potvrđuju da se klima promenila.
- Naši farmeri koji se bave stočarstvom u velikom broju proizvode i hranu za svoje životinje, od silaže i sena do kukuruza. Zato su direktno pogođeni sušom i smanjenjem prinosa ratarskih kultura. Moramo da prihvatimo da se klima promenila. U poslednjih 15 godina imali smo čak desetak ovakvih sušnih perioda, a u poslednjih pet godina ovo je već četvrta sušna godina - rekao je Budimirović.
Ocenjuje da su za ublažavanje posledica suše neophodne sistemske mere, pre svega ulaganje u navodnjavanje i rešavanje problema nedostatka vode.
- To su sistemske mere koje ne mogu da se sprovedu preko noći. Jedan od ključnih pravaca je navodnjavanje, ali u Srbiji se trenutno navodnjava svega 1,5 do 2 odsto poljoprivrednih površina. Moramo da primenimo mere predviđene novom strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2035. godine i ozbiljnije rešavamo problem suše i nedostatka vode.
Zalivanje nema alternativu
Profesor dr Milan Beslać, ekonomista, upozorava da Srbija kasni sa merama za prilagođavanje sve češćim sušama i da je neophodno što pre ulagati u navodnjavanje i postojeću vodnu infrastrukturu.
- Nažalost, kasnimo sa merama. Ako već 15-20 godina imamo učestale sušne periode, ne možemo da čekamo da strategije daju rezultate tek 2035. godine. Zalivne sisteme moramo da gradimo sada. Problem je i nizak vodostaj Dunava i Tise, ali i zapuštenost sistema Dunav-Tisa-Dunav. Danas postoje i jednostavnija rešenja, poput solarnih panela za pokretanje pumpi i korišćenja bunara, tako da moramo ulagati u sisteme za navodnjavanje, bez obzira na cenu - poručio je Beslać.
On takođe očekuje da će se posledice suše na kraju odraziti i na cene hrane, jer manji prinosi znače veću potrebu za uvozom i veće troškove proizvodnje.
- Potpuno sam uveren da će cene rasti. Manja proizvodnja znači veći uvoz, a samim tim i skuplju hranu za životinje i stanovništvo. To se neće dogoditi odmah, već kada se završi žetva i posledice smanjenih prinosa prenesu na tržište. Sve je povezano. Poseban problem je kukuruz, koji je osnovna sirovina za ishranu životinja. U sušnim uslovima povećava se i rizik od aflatoksina, što može uticati na kvalitet mleka. Na kraju, manja domaća proizvodnja i veći uvoz znače veće cene za potrošače.
Eror sa te strane ukazuje da je navodnjavanje za mnoge poljoprivrednike i dalje nedostupno, dok suša dodatno snižava nivo podzemnih voda i otežava proizvodnju.
- Nažalost, mnogi nemaju mogućnost navodnjavanja, a problem je i što zbog suše opada nivo podzemnih voda. Primera radi, u Srbobranu je jedan bunar za samo jednu sezonu opao čak 11 metara. Zato će poljoprivrednici morati sve više da se prilagođavaju klimatskim promenama - poručio je Eror.
Navodi da se poljoprivrednici već prilagođavaju klimatskim promenama promenom setvene strukture i izborom otpornijih kultura i hibrida.
- Povećavaju se površine pod suncokretom, pšenicom, uljanom repicom i ječmom, dok će se smanjivati površine pod kulturama koje teže podnose sušu, pre svega sojom, kukuruzom i šećernom repom. Menja se i izbor hibrida, a setva prolećnih kultura pomera se ranije. Ove godine se pokazalo da je ranija setva kukuruza donela značajno bolje prinose, dok su kasnije posejani suncokreti na pojedinim parcelama davali i više od tri tone po hektaru.
Jesenja setva pod znakom pitanja
Upozorava da bi veći problem mogla da bude jesenja setva, ukoliko izostanu ozbiljnije padavine.
- Ne očekujem drastičan rast cena. Na tržištu trenutno postoji pritisak, a nizak vodostaj Dunava dodatno otežava izvoz žitarica i uljarica. To utiče na veću ponudu na domaćem tržištu i pritisak na cenu. Najveći problem tek može da bude jesenja setva. Ako ne bude ozbiljnih padavina, u nju ćemo ući sa zemljom koja je bukvalno kao beton. Već sada je obrada pojedinih parcela gotovo nemoguća, pa će mnogo toga zavisiti od toga koliko će kiše biti u narednom periodu - zaključio je Goran Eror.
Budimović upozorava da se stočari suočavaju sa više problema istovremeno, od suše i smanjenih prinosa do bolesti, što bi moglo dodatno da pritisne proizvodnju i cene mesa i mlečnih proizvoda.
- Na proizvodnju hrane trenutno utiče nekoliko veoma ozbiljnih faktora - suša, požari, afrička kuga svinja, ali i bolesti koje se pojavljuju širom Evrope. Sve to povećava pritisak na proizvođače i može se odraziti i na cene. Kukuruza za potrebe našeg stočarstva imamo dovoljno, iako je rod umanjen. Veći problem je soja, kod koje se procenjuje da je prinos smanjen i do 80 odsto. Zato već sada moramo razmišljati o promeni setvene strukture i kulturama koje će biti otpornije na ovakve vremenske uslove - istakao je sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda u Privrednoj komori Srbije.
Situacija sa stočnim fondom ozbiljna i u Srbiji i u Evropi, zbog čega su neophodne dodatne mere podrške farmerima i ublažavanje troškova proizvodnje.
- Situacija je ozbiljna ne samo u Srbiji već i u Evropi. Evropska unija je već počela da izdvaja dodatna sredstva za pomoć farmerima pogođenim sušom i drugim krizama. Taj novac ne može da donese kišu niti poveća prinose, ali može da ublaži deo troškova i pokaže koliko je problem proizvodnje hrane danas ozbiljan.
Posledice se šire
Posledice suše u Evropi mogu da se preliju i na Srbiju, imajući u vidu snažnu ekonomsku i trgovinsku povezanost sa evropskim tržištem.
- Ako je Evropa naš najvažniji spoljnotrgovinski partner, problemi u evropskoj ekonomiji neminovno će se preneti i na Srbiju. Ako tamo dođe do pada proizvodnje i BDP-a, posledice ćemo osetiti i mi, možda u manjoj meri, ali svakako ne možemo biti izolovani - rekao je Beslać.
On ističe da prilagođavanje poljoprivrede klimatskim promenama zahteva vreme i pripremu, ali i jasnu državnu strategiju kojom bi poljoprivreda bila prepoznata kao strateška grana razvoja.
- Promena setvene strukture ne može da se dogodi preko noći. Potrebno je pripremiti zemljište, proizvodnju i poljoprivrednike. Zato je ključno da država poljoprivredu zaista odredi kao stratešku granu privrednog razvoja, jer će tada mere biti brže i efikasnije.
Ukazuje da posledice suše ne pogađaju samo poljoprivredu, već se kroz probleme sa proizvodnjom struje i transportom robe mogu preliti na čitavu privredu, cene i ekonomsku sigurnost države.
- Sve je povezano. Ako imamo problem sa proizvodnjom električne energije, to direktno utiče na troškove i cene gotovo svih proizvoda. Sa druge strane, nizak vodostaj Dunava otežava izvoz, posebno poljoprivrednih proizvoda. Kada se vodostaj normalizuje i izvoz ponovo krene, možemo očekivati dodatne promene cena. Apsolutno. Ako poljoprivrednik nema dovoljno proizvoda ni za izvoz, on gubi deo prihoda i profita. Zato je situacija veoma složena i pokazuje koliko je poljoprivreda važna za ekonomsku i ukupnu sigurnost države. Svaka država mora da obezbedi osnovne egzistencijalne potrebe svog stanovništva, a hrana je na prvom mestu.
Budimović za kraj poručuje da loša proizvodna godina ne bi trebalo da obeshrabri poljoprivrednike, već da bude iskustvo za bolju pripremu naredne sezone, uz pravovremenu i konkretnu podršku države.
- Ne bi trebalo da ih obeshrabri, već da loše iskustvo iz jedne proizvodne godine iskoristimo kako bismo se za narednu bolje pripremili. Pred nama su jesenji radovi i setva, a poljoprivrednicima su potrebni novac, gorivo i semenska roba. Naši farmeri dobro poznaju svoj posao, ali traže precizne, konkretne i sistemske mere, posebno zbog prilagođavanja evropskom tržištu i regulativi.
Kao zaključak da pomoć poljoprivrednicima mora da bude pravovremena i usmerena na period kada im je najpotrebnija, posebno pred jesenju setvu.
- Najvažnije je da podrška bude blagovremena. Ne vredi da novac stigne kada je setva već završena. Pomoć mora da dođe onda kada je poljoprivredniku potrebna - sada, pred jesenju setvu, kako bi mogao da nastavi proizvodnju.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
BONUS VIDEO: