InfoBiz

Rupe u zemlji od suše, kiša neće pomoći kukuruzu: Kakvo je stanje na srpskim njivama i procene stručnjaka

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Shutterstock
Kad nema vlage, ishrana je minimalna i biljka pati, a situacija zavisi od parcele do parcele, upozoravaju stručnjaci.

Ekstremno visoke temperature i suša koja zahvatila Srbiju krajem jula naneli su ozbiljnu štetu ratarskim kulturama. Prema oceni stručnjaka, najviše su stradali soja i kukuruz, dok je suncokret uspeo da "preživi", ali će imati manji rod od očekivanog. Posledice suše oseća i povrće na otvorenom, ali je dobra vest da se ne očekuju nestašice i poskupljenje, posebno pred jesenje ostavljanje zimnice.

Soja pretrpela najveću štetu

Agroanalitičar Milan Prostran za Biznis Kurir kaže da će žetva suncokreta početi za desetak dana.

- Kao prolećna kultura, suncokret je posejan na oko 300.000 hektara i najbolje je podneo sušu. Biće nešto manji rod od očekivanog, ali sasvim dovoljno za naše potrebe i izvoz. Soja je najviše pretrpela i podbacila zbog suše, a koliko tačno, znaće se tek nakon žetve. Šećerna repa će takođe imati manji rod, ali ćemo imati dovoljno šećera za nas i nešto za izvoz - rekao je Prostran.

Kad je u pitanju kukuruz, koji je zasejan na blizu 900.000 hektara, tu je, prema rečima našeg sagovornika, situacija dosta šarena.

- Upravo sam se vratio iz Vršca, gde imate njive koje su potpuno zelene, a ne vidite nigde sistem za navodnjavanje. Očigledno da su u pitanju pravo vreme setve, hibrid i, naravno, priprema zemljišta s punom agrotehnikom. Odmah pored je njiva gde je kukuruz završio vegetaciju i ima klip koji se "obesio" i one gde je usev potpuno izgoreo od suše. Moja procena je da će ipak biti kukuruza za naše potrebe, ali s konačnim procenama ipak treba sačekati kraj žetve - kazao je on.

Kako se izboriti sa sušom

- Poljoprivrednici su uglavom poslušali savet stručnjaka da se seju srednjerani i rani hibridi kukuruza, dok se oni iz kasnije grupe zrenja seju za silažu jer su prinosniji. Agrotehnika može dobrim delom da pomogne da kukuruz na lakši način prebrodi stres usled suše, ali nije svemoguća ako nema padavina. U ostatku sveta, gde su suše postale uobičajene, ratari polako prelaze na zamenu kukuruza sirkom. Tolerantniji je na sušu i u lošijim godinama daje bolji rezultat zrna nego kukuruz. Ali navike naših ratara se teško menjaju i ne postoji čarobni štapić koji bi mogao da reši sve probleme - kazao je Srđan Cvetković, stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo iz SSS Knjaževac.

Foto: Privatna arhiva

 Srđan Cvetković, stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Knjaževcu, kaže da je od početka godine do 13. avgusta na području Sokobanje palo oko 303,3 litara kiše, a u Knjaževcu i manje.

- To je upola manje vlage nego što je potrebno kukuruzu tokom vegetacije. A kad nema vlage, koliko god da smo primenili agrotehniku i đubrenje, ishrana je minimalna i biljka pati. Prvi toplotni talas, a potom poslednjih desetak dana i drugi, doprineli su da se na parcelama pojave rupe u zemlji od suše. Ali situacija zavisi od parcele do parcele. Neka procena je, za sada, da će biti oko četiri tone suvog zrna po hektaru. Na pojedinim njivama biće nešto bolje, ali je to sporadično i na višim terenima, gde su ratari bolje prošli - kazao je Cvetković.

Stres kod biljaka

Prema njegovim rečima, nije problem samo u visokoj temperaturi, već i u niskoj vlažnosti i vrućem vetru koji izaziva veliki stres kod biljaka.

- Slušao sam prognozu i ovih dana se očekuje zahlađenje, pad temperature i padavine, ali bojim se da je za kišu kasno i da neće mnogo pomoći kukuruzu. Kako bi spasli šta se spasti može, mnogi ratari seku kukuruz za silažu iako je zrno još u mlečnom zrenju i nije počela voštana zrelost kada bi trebalo da se radi žetva za silažu. Visoke temperature pogoduju razvoju mikrotoksina zato što prilikom sazrevanja dolazi do pucanja zrna, a svaka pukotina je ulaz za mikrotoksine, pa i o tome treba voditi računa - rekao je Cvetković.

 Trpi i povrće

Milan Prostran upozorava da zbog suše trpi i povrće koje se uzgaja na otvorenom prostoru.

- Povrće mora da se zaliva - paprika, paradajz, kupus, koji bez vode ne može. Gde ima vode, biće kupusa, gde nema, neće ga biti. Valja naglasiti da smo dve trećene poljoprivredne sezone završili vrlo uspešno. Imamo odličnu proizvodnju pšenice, ječma, raži, ovsa, uljane repice. Bila je i dobra sezona povrća sve do ovih poslednjih 15 dana, tržište je snabdeveno, pa ne očekujemo neke poremećaje - naglasio je Prostran.

Biznis Kurir