Otkrivene falsifikovane namirnice koje koriste baš svi: Razliku je skoro nemoguće uočiti
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborAvgusta prošle godine, Britanci su objavili da je njihova Agencija za bezbednost hrane uz pomoć policije iz Lestera uhapsila četiri osobe jer su falsifikovale – basmati pirinač.
Tačnije, uhvaćeni su kako običan, mešani pirinač pakuju u omote na kojima stoje natpisi "basmati pirinač", sa namerom da mu višestruko povećaju vrednost, zarade na znatno jeftinijem proizvodu i tako prevare britanske potrošače.
Prepakivanje se dešavalo usred Londona – dakle, ne u nekakvoj prljavoj, nehigijenskoj fabrici u nekoj zemlji trećeg sveta. U prevari su učestvovali ljudi koji žive u Londonu, a proizvod je bio namenjen britanskom tržištu, kao jedan od mnogih kojima je cilj da zavaraju potrošače i nateraju ih da izdvajaju više novca za lošiji proizvod.
Veoma sofisticirana prevara
Nažalost, primer iz Londona nije izuzetak. Redovni mesečni izveštaji o prevarama sa hranom Centra za istraživanje Evropske komisije pokazuju da je falsifikovanje hrane veoma organizovana i sistemska vrsta sofisticirane prevare kojoj je izložen znatan deo evropskih potrošača, i to uprkos strogim pravilima, HACCP standardima, inspekcijama i svim ostalim vrstama nadzora.
Iako većina falsifikovanje obično povezuje sa luksuznom robom (odećom, obućom i ostalim), statistika EU pokazuje da je falsifikovana hrana 2020. godine bila druga najzaplenjenija roba na spoljnim evropskim granicama. Ovo na godišnjem nivou generiše gubitak velike količine novca, a da ne spominjemo rizik koji postoji po zdravlje i bezbednost građana.
Ono što me je posebno začudilo jeste činjenica da je falsifikovanje hrane otišlo znatno dalje od lažnog maslinovog i bundevinog ulja ili meda, koji su obično u centru pažnje. Danas se falsifikuje sve – od kapsula za kafu i čajeva, do mleka i sireva. Ipak, prava zvezda falsifikovanja je alkohol, a ta priča takođe ide mnogo dalje od mućkanja nekakvog špiritusa u zemljama trećeg sveta.
Razbili lanac falsifikovane riohe
U srcu Italije i Španije falsifikuje se vino, i to u prilično velikim količinama, pa je najveći deo mesečnih izveštaja posvećen upravo ovom problemu. Krivotvorenje pritom ne znači da se pod vino prodaje nešto drugo, već najčešće da se vino mnogo lošijeg kvaliteta podvaljuje kao znatno bolje i skuplje.
Najčešći primeri su falsifikovanje španske riohe. Početkom prošle godine, Španci su razotkrili međunarodni lanac kojim se vino slabijeg kvaliteta izvozilo u Vijetnam i Kinu sa oznakama ovog čuvenog vina. Akcija pod imenom „Operacija Epigrafe“ uključivala je Europol, Interpol i špansku nacionalnu gardu, a uhapšeno je sedam Španaca.
Kako je sve počelo?
Godine 2023. jedan španski turista u Vijetnamu otkrio je sumnjivu flašu riohe. Etiketa je podsećala na autentične, ali nije bila povezana ni sa jednom registrovanom vinarijom u Španiji. Turista je kupio flašu, doneo je u Španiju i predao vlastima. Istraga je otkrila tri kompanije u Španiji koje su prepakivale jeftino vino u ambalažu sa oznakom riohe.
Opasno jedinjenje u votki
Falsifikovanje hrane u srcu Evrope desilo se i u septembru prošle godine, kada je u italijanskoj regiji Pulja policija zaplenila 150 hiljada litara vina lažno deklarisanog kao „Primitivo“, u vrednosti od 1,5 miliona evra.
Krivotvore se i druge vrste alkohola:
Turci, na primer, falsifikuju mnogo špiritusa jer je alkohol u toj zemlji veoma skup.
Škotska je prošle godine imala slučaj lažne Glen's votke u kojoj se nalazilo jedinjenje izopropil alkohol – supstanca prisutna u sredstvima za čišćenje koja je izuzetno opasna za ljude.
Deo prođe ispod radara
Evropska komisija nema konkretne procene vrednosti tržišta falsifikovane robe u EU, ali zvaničnici ističu da približnu sliku daju rezultati godišnjih operacija OPSON (sprovode ih Europol i Interpol).
Podaci za 2020. godinu pokazuju da je zaplenjeno 95 miliona evra vredne hrane (11.567 tona hrane i 1,4 miliona litara pića).
Statistika ukazuje da vrednost zaplenjene hrane godišnje raste (2022. godine vrednost je iznosila 30 miliona evra, što je znatno manje).
Naravno, ovo su samo slučajevi koji nisu prošli ispod radara inspektora, pa se procenjuje da je stvarna vrednost falsifikovanog tržišta hrane daleko veća.
- Proizvodi sa relativno visokom vrednošću u poređenju sa njihovim troškovima proizvodnje pružaju veći podsticaj za prevaru. Premium proizvodi, poznate robne marke ili oni sa geografskim oznakama su posebno atraktivne mete - objašnjava sagovornik iz EU.
Teško je primetiti razliku
Neki proizvodi se češće falsifikuju jer je manja šansa da će potrošač primetiti razliku u kvalitetu.
„Kada autentičnost zavisi od svojstava koja se ne mogu lako proceniti vizuelno ili putem ukusa (poput geografskog porekla, načina proizvodnje ili sorte), potrošačima je teže da otkriju prevaru“, navodi izvor, dodajući da su česta meta namirnice čiji se sastojci lako mogu zameniti jeftinijim.
Lažna i prava organska rikota
Posebno zabrinjava što se među falsifikovanom robom, pored alkohola, kriju svakodnevne namirnice poput mleka, mesa, sira, kafe ili čaja.
U Pakistanu je prošle godine otkriveno postrojenje gde se mleko pravilo od mleka u prahu i biljnog ulja.
U Italiji je 2017. godine otkriveno da jedna fabrika na istoj proizvodnoj traci pravi običnu i „lažnu organsku“ rikotu. Takođe, zaplenjeno je i 50 hiljada paketa kestena lažno deklarisanih kao italijanski, iako za njih nisu postojali nikakvi papiri o poreklu.
Sve ovo se dešava uprkos strogo propisanim graničnim i inspekcijskim kontrolama, kao i činjenici da EU zvanično ima nultu stopu tolerancije na prevare sa hranom. Zato ostaje pravo pitanje – koliko se ovakvih prevara svakodnevno dešava mimo našeg znanja?
Biznis Kurir/Jutarnji