Hoće li Srbija nastaviti da uvozi ruski gas? Đedović Handanović: Očekujemo produženje gasnog aranžmana do kraja godine
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborMinistarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija očekuje da će Rusija produžiti važeći gasni aranžman do kraja ove godine.
- Ugovor važi do kraja septembra. Imali smo tromesečna odlaganja, a mi očekujemo da se ugovor nastavi i do kraja godine. Svakako, Evropska unija i evropske zemlje žele da što više otežaju uvoz ruskog gasa, a mi ga nabavljamo preko Bugarske, zemlje članice EU. Tu postoje i određeni vremenski okviri i rokovi. Nastavićemo naš dijalog, kako bismo pronašli najbolje rešenje za Srbiju - rekla je Đedović Handanović.
Ona je podsetila da je početkom juna u Sankt Peterburgu razgovarala sa predstavnicima rukovodstva Gasproma upravo o toj temi.
Ministarka je navela da očekuje da će Srbija u okviru strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama razgovarati i o merama koje se odnose na uvoz ruskog gasa, izražavajući uverenje da će američka administracija imati razumevanja za poziciju Srbije.
Kako je istakla, dugoročna energetska stabilnost zasniva se na diversifikaciji izvora snabdevanja. U tom kontekstu, u toku su pregovori sa Svetskom bankom o višegodišnjem projektu razvoja unutrašnje gasne infrastrukture, čija je procenjena vrednost oko milijardu evra.
Prema njenim rečima, realizacija tog projekta omogućila bi da nove gasne interkonekcije Srbiji obezbede status tranzitne zemlje i gasnog čvorišta jugoistočne Evrope.
- Veoma je teška i kompleksna geopolitička situacija kada su energenti u pitanju, jer imate više velikih globalnih igrača koji pokušavaju da ojačaju svoje pozicije. Srbija je deo evropskog kontinenta i najveća zemlja na Zapadnom Balkanu, gde se prepliću različiti interesi velikih sila, pre svega kao posledica konflikta u Ukrajini sa jedne strane i na Bliskom istoku sa druge strane. U takvoj kompleksnoj geopolitičkoj situaciji, moramo da zaštitimo našu zemlju i naše građane. To nije jednostavno i nije lako - rekla je Đedović Handanović.
Ona je podsetila da Srbija ruski gas uvozi više od tri decenije, naglasivši da nije jedina evropska država koja održava takvu saradnju sa Ruskom Federacijom.
- Nije jednostavno diversifikovati svoje izvore i pravce snabdevanja u relativno kratkom vremenskom periodu, sa tim poteškoćama se i Evropa suočila kada se odrekla jeftinih ruskih energenata. Mi smo našu poziciju počeli da jačamo kada smo završili gasnu interkonekciju između Srbije i Bugarske, ali se mi i dalje oslanjamo na uvoz ruskog gasa - kazala je Đedović Handanović.
Govoreći o prednostima postojećeg aranžmana, ministarka je ukazala da ruski gas Srbiji obezbeđuje povoljne uslove kada su u pitanju cena, količine i fleksibilnost isporuke.
- Nije jednostavno naći alternativne izvore snabdevanja, ali sa druge strane mi moramo da radimo na tome i radimo intenzivno, pre svega kroz buduće gasne interkonekcije i izgradnju sa Severnom Makedonijom i sa Rumunijom. To traži vreme, ali zemlje koje su bolje diversifikovane imaju veću otpornost u momentima energetskih kriza i šokova i naš je cilj da sebe ojačamo i to radimo svakoga dan - rekla je Đedović Handanović.
Dodala je da će povezivanje sa gasovodom BRUA, koji povezuje Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Austriju, dodatno unaprediti energetsku sigurnost Srbije.
- Kada je reč o tarifama koje je predsednik (Donald) Tramp najavio za zemlje koje uvoze ruski gas ili naftu su jako nepovoljne, ali s obzirom na napore koje Srbija ulaže da poveća svoju energetsku bezbednost, a samim tim i regionalnu energetsku bezbednost, verujem da će američka administracija imati razumevanja za nas i da ćemo pre svega moći da vodimo jedan otvoren dijalog - navela je ministarka.
Kako je dodala, takav dijalog je značajan ne samo sa energetskog, već i sa političkog aspekta, imajući u vidu situaciju na Kosovu i Metohiji, kao i u Republici Srpskoj.
- Tako da mislim da je to jedna dobra istorijska stvar, koja će jačati poziciju Srbije na Balkanu i u jugoistočnoj Evropi - rekla je Đedović Handanović.
Govoreći o strateškom dijalogu Srbije i SAD u oblasti energetike, ministarka je izdvojila projekat izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, za koji smatra da ima najveći potencijal i da bi mogao da postane najveća takva elektrana u Evropi, kao i regionalni centar za skladištenje električne energije.
- To je projekat na granici sa Rumunijom, 64 kilometara uzvodno uz Dunav. Puno posla je pred nama i američki potencijalni partneri koji imaju iskustvo, znanje i tehnologiju mogu da nam pomognu u ovom poduhvatu - rekla je ona.
Pored toga, ministarka vidi mogućnosti za saradnju u razvoju geotermalne energije, tehničkoj saradnji, kao i u razmatranju primene nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Ona je navela da je država već započela prvu fazu razvoja nuklearnih kapaciteta.
- Vrlo brzo ćemo započeti četiri studije u okviru te prve faze razvoja, koje ćemo realizovati sa Elektroprivredom Francuske koja je i uradila preliminarne studije. Pored saradnje sa EDF, bavićemo se i analizom regulatornog okvira, nuklearne bezbednosti, zaštiti životne sredine kako bismo ušli u naredne faze. Tu je i pitanje finansiranja jednog takvog velikog poduhvata, a naš cilj je da do sredine sledeće godine završimo prvu fazu i da krenemo u dalje faze razvoja - rekla je Đedović Handanović.
Prema njenim rečima, potencijal postoji kako za izgradnju konvencionalnih nuklearnih elektrana, tako i za male modularne reaktore, iako ta tehnologija još nije u potpunosti razvijena i potvrđena.
- Moramo jačati naš obrazovni sistem za formiranje novih kadrova koji su nam neophodni, od inženjerskog kadra do drugih znanja i veština kako bismo mogli u budućnosti da upravljamo u nukelarnim elektranama. Dali smo znak i impuls našim fakultetima da šire katedre - rekla je Đedović Handanović.
Dodala je da su Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu i Institut Vinča već pokrenuli master programe posvećene razvoju nuklearne energetike.
Govoreći o izgradnji gasne elektrane u Nišu sa azerbejdžanskom kompanijom SOKAR, ministarka je rekla da su pregovori o glavnom ugovoru akcionara u toku, dok je plan da projekat bude završen tokom 2030. godine.
- Očekujem da se ti pregovori brzo završe i da sledeći korak bude potpisivanje ugovora između Elektroprivrede Srbije, Srbijagasa i SOKAR-a i da se osnuje zajedničko preduzeće koje će biti nosilac tog poduhvata. Sa gradom Nišom radimo na pripremi tehnicke dokumentacije koja će posle služiti i za studiju opravdanosti i za projektovanje, ali i za dobijanje svih neophodnih dozvola, od lokacijskih uslova do građevinske dozvole. Najbitnije je da radimo brzo i posvećeno, da naša preduzeća, ali i lokalne samouprave uključene u projekat budu efikasne i ažurne - naglasila je ministarka.
Kada je reč o Elektroprivredi Srbije, ministarka je navela da su u toku ulaganja od 450 miliona evra u novu rudarsku opremu, koja bi trebalo da doprinese sigurnijoj proizvodnji uglja i stabilnijem radu termoelektrana.
- Nova oprema če doprineti pouzdanijoj i sigurnijoj proizvodnji uglja i eksploataciji, koja je neophodna za rad naših termoelektrana. Prošle godine, iskopano je dva miliona tona uglja više u odnosu na 2024. i to je pomak u dobrom pravcu. Imali smo izazovni januar, februar, mart zbog vremenskih loših uslova i određenih problema na kopovima. Taj manjak koji se pojavio u proizvodnji u prva tri meseca se nadoknađuje i dobrim delom je već nadoknađen - rekla je Đedović Handanović.
Ona je ocenila da trenutno najveći izazov za EPS predstavlja mehanizam CBAM, koji kompaniji donosi značajne dodatne troškove.
- Zato i razvijamo nuklearni program da bismo u decenijama koje dolaze mogli da se oslonimo i na druge, čistije izvore bazne energije, poput nuklearne - zaključila je Đedović Handanović.
Biznis Kurir/Blic