Šta donosi novi sistem kreditnih savetnika i posrednika: Građani mogu da očekuju bolju zaštitu i preciznije savete
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborNovi sistem kreditnih savetnika i posrednika, usklađen sa evropskim pravilima, trebalo bi da građanima omogući bolju zaštitu i preciznije savete pri izboru finansijskih proizvoda, dok se istovremeno ukazuje na velike ekonomske razlike i probleme sa štednjom u savremenim društvima poput Velike Britanije.
Šta tačno donosi novi sistem kreditnih savetnika i kome je on pre svega namenjen, u emisiji "Redakcija", govorili su Đorđe Gojković, viši stručni saradnik u Sektoru za zaštitu korisnika finansijskih usluga NBS i Milan Dinić, novinar.
- To su instituti iz prava Evropske unije sa kojima je trebalo da se uskladimo kroz nacrt izmena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kako bi zaštita korisnika finansijskih usluga u Republici Srbiji bila na istom nivou kao u razvijenim državama. Ovaj problem nije specifičan samo za Srbiju. On je i u Evropi prepoznat kao izazov sa kojim se treba suočiti, a upravo tome služe novi instituti poput savetodavnih usluga, kreditnih posrednika i savetovanja o dugu - rekao je Gojković.
Novi model finansijskog savetovanja
Kako je objasnio Dinić, uvode se nova zakonska rešenja koja imaju za cilj unapređenje savetovanja građana pri izboru finansijskih proizvoda, uz veće uključivanje posrednika između korisnika i banaka.
- Savetodavne usluge su institut uveden Zakonom iz 2022. godine, koji je donet zbog obima izmena u toj oblasti. Njihov cilj je da davaoci finansijskih usluga, poput banaka, korisnicima ponude najadekvatniji proizvod u skladu sa njihovim potrebama, uzimajući u obzir njihovu finansijsku situaciju i rizike kojima se izlažu. Na osnovu toga, klijent bi trebalo da dobije preporuku za najprikladniji izbor. Daljim unapređenjem regulisani su i kreditni posrednici - novi institut koji predstavlja posrednike između korisnika i davalaca kredita, odnosno banaka. Oni će takođe pružati savetodavne usluge, pa će građani u praksi, osim pregleda ponuda finansijskih proizvoda, moći da dobiju i savet o tome u kojoj banci i koji proizvod im najviše odgovara - kaže on.
Dinić je ukazao na to da zvanični podaci o štednji u Velikoj Britaniji prikrivaju velike razlike među građanima, pri čemu većina manje ima minimalnu ili nikakvu ušteđevinu, dok prosek podižu starije generacije.
- Možemo svakako da pogledamo i troškove u Velikoj Britaniji. Prema podacima državnog zavoda za statistiku, Britanci u proseku imaju štednju od oko 19.300 funti, odnosno približno 23.000 evra. Međutim, to je prosek koji je znatno narušen činjenicom da najveći deo ušteđevine drže stariji građani, pre svega penzioneri. Detaljnija statistika pokazuje da oko 39 odsto Britanaca ima manje od 1.000 funti ušteđevine, dok čak 16 odsto nema nikakvu štednju. To ukazuje na izražene ekonomske razlike u društvu - kaže Dinić.
- Dakle, u Britaniji starija populacija ima najviše ušteđevine, često u iznosima od nekoliko desetina ili stotina hiljada funti, dok mlađi, posebno oni ispod 40 godina, uglavnom imaju vrlo malo ili gotovo ništa ušteđeno. Poslednjih desetak godina ekonomske okolnosti su se značajno pogoršale - inflacija je porasla, cene su skočile, dok plate nisu pratile taj rast. Nekada je plata od oko 50.000 funti godišnje bila simbol stabilne srednje klase, sa mogućnošću da se kupi stan, ode na odmor i živi relativno komforno. Danas, sa tim primanjima, građani često imaju tek toliko da ne ostvaruju pravo na državnu pomoć, a opet ne mogu da reše stambeno pitanje - za emisiju "Redakcija", istakao je Dinić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs