InfoBiz

Prevoz budućnosti koji je šokirao svet: Vozi kao tramvaj, a nema šine - u ovome je caka

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
YouTube/ CGTN
Za razliku od tradicionalnih tramvaja, ovaj sistem koristi gumene točkove i kreće se po običnom asfaltu. Specijalni senzori prate bele iscrtane linije na putu, što omogućava vozilu da se kreće precizno poput tramvaja.

Dok ostatak planete još kopa tunele i postavlja kilometre šina, kineski grad Džudžou već nekoliko godina koristi tramvaj koji prati nacrtane linije na asfaltu.

Jedno od najneobičnijih vozila modernog javnog prevoza, na prvi pogled izgleda kao klasični futuristički tramvaj, ali kada ga bolje pogledate, shvatite da ispod njega nema nikakvih metalnih šina.

Za razliku od tradicionalnih tramvaja, ovaj sistem koristi gumene točkove i kreće se po običnom asfaltu. Specijalni senzori prate bele iscrtane linije na putu, što omogućava vozilu da se kreće precizno poput tramvaja, ali bez fizičkih vođica, piše CGTN.

Vozilo je razvila kompanija CRRC Zhuzhou Locomotive Co. i testirano je u gradu Džudžou, u provinciji Hunan, poznatom kao jedan od centara kineske železničke industrije.

Ovaj napredni sistem navigacije nazvan je ART (Autonomous Rail Rapid Transit) i mnogi ga smatraju revolucijom u urbanom transportu. Kombinuje osobine autobusa, tramvaja i voza, a pritom je višestruko jeftiniji za izgradnju od klasičnih tramvajskih i metro sistema.

Kako funkcioniše tramvaj bez šina

Za razliku od običnih tramvaja koji zahtevaju ogromnu infrastrukturu, čelične šine i komplikovane građevinske radove, kinesko ART vozilo pomoću kamera, senzora i optičkih sistema „čita” bele linije na asfaltu i prati ih sa velikom preciznošću.

Zbog toga mnogi ovaj sistem nazivaju „virtuelnim tramvajem” ili „javnim prevoznim sredstvom budućnosti”. Iako sistem ima vozača, veliki deo upravljanja je automatizovan.

Vozilo može da dostigne brzinu do 70 kilometara na čas, dok mu kapacitet iznosi i do 300 putnika. Prvi modeli bili su dugački oko 31 metar i imali su tri povezana vagona.

Još impresivnije je to što je vozilo potpuno električno i ne zagađuje okolinu. Koristi brzo punjenje baterija, pa nakon samo deset minuta punjenja može da pređe približno 25 kilometara.

Inženjeri su počeli razvoj ART sistema još 2013. godine, sa idejom da naprave prevoz koji će imati kapacitet tramvaja, ali bez astronomskih troškova postavljanja šina. Prvi prototip predstavljen je javnosti 2017. godine u Džudžouu, dok su testne vožnje počele iste godine. Komercijalni rad sistema startovao je 2018. godine, kada je otvorena prva ART linija na svetu, prenosi Urban Transport Magazine.

 Prva ruta bila je duga oko 6,5 kilometara, a kasnije je mreža proširena dodatnim linijama.

Od tada je tehnologija privukla pažnju brojnih država širom sveta, pa su slični sistemi testirani ili planirani i u drugim kineskim gradovima, ali i u Maleziji i Australiji.

Jeftinije od metroa

Najveća prednost ART sistema jeste cena. Izgradnja metroa i klasičnih tramvajskih mreža košta milijarde dolara i često traje godinama. Kineski inženjeri tvrde da je njihov sistem višestruko jeftiniji.

Prema podacima kompanije CRRC, izgradnja ART sistema može da košta samo petinu cene klasičnog metroa ili tramvajske infrastrukture.

Kritičari

Iako kineski mediji tvrde da bi ova tehnologija mogla da promeni budućnost urbanog prevoza i postane alternativa klasičnim tramvajima i autobusima širom sveta, ljudi su podeljeni: da li ART predstavlja „revoluciju” u javnom transportu ili samo "pametni autobus”?

 Iako su mnogi oduševljeni ovim konceptom, deo stručnjaka i ljubitelja železnice tvrdi da je ART zapravo samo veoma napredan električni autobus sa izgledom tramvaja. Na internet forumima i Reditu često se vode rasprave o tome da li ovakav sistem zaista može da zameni klasične tramvaje i metroe.

Kritičari ističu da vozilo nema stabilnost pravog tramvaja na šinama, dok pristalice tvrde da je upravo fleksibilnost njegova najveća prednost.

Bez obzira na rasprave, činjenica je da je kineski projekat izazvao ogromnu pažnju širom sveta i otvorio pitanje kako će izgledati javni prevoz narednih decenija.

Biznis Kurir/Politika.rs