Slušaj vest

Obnova, koja je započela konstruktivnom restauracijom, sada je u punom jeku. Grad Sveta Nedelja povukao je gotovo 14 miliona evra iz evropskih fondova za celovitu obnovu dvorca, a očekuje se da će ovaj impresivni spomenik kulture prve kategorije biti potpuno obnovljen do marta 2026. godine. Završena rekonstrukcija trebalo bi da ovaj kulturni biser pretvori u ključni kulturni centar svetonedeljske regije.

Dvorac Erdödy, čiji najstariji delovi potiču iz prve polovine 16. veka, imao je istorijski značaj kao utvrđenje. Podigao ga je ban Matija Gereb između 1483. i 1489. godine, a od početka 16. veka pa sve do 1922. bio je u vlasništvu plemićke porodice Erdödy. Petar II Erdödy kupio je kuriju od Petra Herešinca, a zatim je proširio u tvrđavu sa četiri kule, okruženu rovom ispunjenim vodom iz potoka Srebrnjka i Korenjaka. Do glavnog ulaza vodio je pokretni most koji su podizali lanci.

Mračna prošlost dvorca: Logor i istorijski nemiri

Tokom vekova, dvorac je menjao vlasnike, a nakon što je 1852. godine postao posed porodice Pallavicini, pretrpeo je značajne promene. Nakon što je oštećen u zagrebačkom zemljotresu 1880. godine, prodat je porodici Türk, koja je obnovila severno pročelje i srušila dve južne kule. Kasniji vlasnici uključuju porodice Hafner i Vošnjak, a 1922. godine dvorac je kupio Antun pl. Mihalović, poslednji hrvatski ban iz austrougarskog perioda.

Dvorac nije bio pošteđen nesrećnih događaja: tokom Drugog svetskog rata služio je kao logor, a za vreme postojanja logora mnogi intelektualci bili su zatočeni i ubijeni u pokušaju bekstva 1941. godine.

Kroz istoriju, bio je i poprište velikih narodnih nemira, uključujući gušenje Seljačke bune 1573. godine, kao i narodnu pobunu 1926. godine. Čak i tokom Domovinskog rata, dvorac je svedočio strašnim ratnim zločinima.

Kurir Biznis/Pun kufer