BOLJI PRINOS, ALI BEZ ORGANIZOVANOG OTKUPA: Šljiva dobro rodila u mačvanskom kraju
Foto: T. Ilić

BOLJI PRINOS, ALI BEZ ORGANIZOVANOG OTKUPA: Šljiva dobro rodila u mačvanskom kraju

InfoBiz -

Šljiva je ove godine dobro rodila u većini zasada za razliku od prošle kada je u mnogima nije bilo ni za probati, kaže Zlatica Krsmanović, savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo u lozničkom "Poljosavetu", koji osim Loznice pokriva i susedne opštine, malozvorničku, krupanjsku i ljubovijsku.

Prethodne godine prinos je po hektaru bio šest, a sada se očekuje da će biti osamnaest tona, kaže ona.

šljive, šljiva
foto: T. Ilić

- Neizvesno je kakav će tačno prinos i kvalitet biti na kraju sezone jer imamo period dugotrajnih visokih temperatura, na pojedinim lokalitetima je bilo i grada, nema ni navodnjavanja, a sve zavisi i od primenjene agrotehnike i lokaliteta. Završena je do sada berba ranih autohtonih sorata i čačanske lepotice, uskoro dozreva čačanska rodna, a onda i stenlej, koje su najzastupljenije. Imamo trenutno zasade u veoma dobrom stanju, ali istovremeno i one gde se biljke bore za opstanak odbacujući plodove koji su nedozreli i nisu za upotrebu. Inače, otkupna cena se za rane sorte kretala oko 30 do 50-60, a prošle godine bila je 40 dinara. Bez obzira što postoje destilerije za sada na našem području nema organizovanog otkupa – kaže Krsmanovićeva i navodi da pošto dobar deo šljive završi u rakiji treba znati da onaj plod koji ne bismo pojeli ne treba staviti ni u kominu, odnosno da šljiva koja ‘’ide’’ u rakiju mora biti kvalitetna.

Ona navodi da bi se kod individualnih proizvođača mogao popraviti kvalitet i prinos šljive samo ugovorenom proizvodnjom za određene destilerije jer postoji potreba za kvalitetnim ‘’plavim blagom’’. Takvim plodovima se, objašnjava ona, destilerije snabdevaju sa drugih terena gde postoji intenzivna proizvodnja, a prinos i kvalitet plodova bolji su nego na terenu koji pokriva ‘’Poljosavet’’.

Naglašava da za gajenje šljive svakako ima prostora, ali da bi se dobili željeni rezultati neophodno je od izbora lokacije šljivika pa do održavanje zasada poštovati struku Inače, šljiva je najdominantnija i tradicionalno uzgajana voćna vrsta u Srbiji, a na području ‘’Poljosaveta“ zasađena je na oko četiri hiljade hektara.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track