NAJVIŠE SE ISPLATI DA GAJITE OVO POVRĆE I TO ISKLJUČIVO U PLASTENIKU: Nekoliko koraka do sigurne zarade tokom cele godine
U Pomoravskom okrugu u ranoj plasteničkoj proizvodnji, uglavnom, se gaje paradajz i paprika bez dopunskog zagrevanja. Poslednjih nekoliko godina pojedini povrtari opredeljuju se i za rani krompir, a poljoprivredni stručnjaci kažu da je plastenička proizvodnja isplativa, ali zahtevna po pitanju ulaganja i konstantnog učenja.
- Za uspešnu ranu plasteničku proizvodnju potrebno je ispuniti neophodne uslove a to su optimalna toplota, osvetljenje kao i dovoljna količina kvalitetne vode i hraniva. Prednosti koje nam donosi rana plastenička proizvodnja ne ogledaju se samo u dobroj zaradi već i mogućnosti da se cele godine prodaju poljoprivredni proizvodi - kaže savetodavac za povrtarstvo u Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi u Jagodini Dragan Mijušković.
U Pomoravskom okrugu najčešće se gaji paradajz i paprika bez dopunskog zagrevanja.
- Setva semena obavlja se od 15. januara pa sve do prve polovine marta, to pre svega zavisi i od vremenskih prilika i učestalosti niskih temperatura. Sadnja rasada se obavlja od 25. marta pa do kraja aprila, a berbu očekujemo od 1. juna pa do kraja prve dekade jula meseca. Profitabilnost između paprike i paradajza je ujednačena, ali uvek, ako postoji tržište, prednost treba dati ljutoj paprici - navodi Mijušković.
Poslednjih nekoliko godina povrtari se bave i plasteničkom proizvodnjom ranog krompira.
- Važno je da se odabere deklarisano seme veoma ranih i ranih sorti koje sadimo naklijale. Jako je bitno nastiranje zemljišta i prekrivanje agrilom. Naklijavanje je potrebno započeti mesec dana pre sadnje, najbolje je da klice budu 1-2 cm dužine. Naklijavanjem dobijamo rano ujednačeno nicanje, ujednačen usev i rano obrazovanje krtola.
- Naklijavanje počinje pakovanjem i klasiranjem semenskog krompira u plitke gajbe (mogu biti drvene ili plastične), njih slažemo jednu na drugu kako bi imali dobar dotok vazduha i svetlosti u periodu kaljenja.
- U periodu od dve nedelje krtole izlažemo temperaturnom šoku 1-2 stepena dnevno tako da temperature treba da budu 18-20 stepeni. Proces se obavlja u mraku. U ovom periodu potrebno je održavati stalnu temperaturu i dobru ventilaciju tj. provetrenost - dodaje.
- Ovakve krtole imaju povećan broj klica koje su slabe i krte. Zato ovakve krtole podvrgavamo procesu kaljenja, odlažemo ih u svetloj prostoriji, dobro provetrenoj sa temperaturom od 10 stepeni koja mora biti konstantna. Sve ovo ima za cilj da krtole ostanu kratke na 1-2 cm i očvrsnu, ne budu krte i lomljive - objašnjava Mijušković.
(Kurir.rs/Dobro jutro)
BRAŠNO 45, PAŠTETA 35, PRAŠAK ZA VEŠ 800, A FRITEZA 4.500 DINARA! Cene u popularnom ruskom marketu: Evo šta sve možete kupiti za 1.000 dinara! (FOTO)