InfoBiz

Doživotno izdržavanje u zamenu za nekretninu: Evo kako se u Srbiji još može do nasledstva, sve češća metoda sticanja imovine

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Profimedia
Ovo je ugovor kojim se jasno utvrđuju dve stvari, obavezu izdržavanja na jednoj strani i obavezu prenosa prava svojine po smrti primaoca izdržavanja na drugoj strani.

Ugovorom o doživotnom izdržavanju primalac izdržavanja se obavezuje da posle svoje smrti na davaoca izdržavanja prenese svojinu tačno određenih stvari ili kakva druga prava. Sa druge strane, davalac izdržavanja se obavezuje da ga, kao naknadu za to, izdržava, brine o njemu do kraja njegovog života i da ga posle smrti sahrani.

Ovo je dvostranoobavezujući ugovor, kojim se jasno utvrđuju dve stvari, obavezu izdržavanja na jednoj strani i obavezu prenosa prava svojine po smrti primaoca izdržavanja na drugoj strani.

Doživotno izdržavanje je ključna obligacija koja ovaj ugovor imenuje i čini ga specifičnim. Radi se o složenoj obligaciji koja obuhvata veliki broj raznovrsnih davanja i činjenja koja primaocima izdržavanja (najčešće starim licima) treba da omoguće normalan svakodnevni život, u meri u kojoj to oni nisu u mogućnosti da sami sebi obezbede.

Momenat smrti primaoca izdržavanja predstavlja buduću neizvesnu okolnost. Zbog toga obaveza davaoca može biti znatno manja od vrednosti imovine primaoca ili znatno nadmašiti vrednost imovine koja je predmet ugovora.

Sve zavisi od dužine života primaoca izdržavanja. Zbog te neizvesnosti, ugovor o doživotnom izdržavanju je "aleatoran". Na njega se ne može primeniti načelo ekvivalentnosti koje važi za dvostrano teretne ugovore građanskog prava i on "ne podleže poništenju" po pravilima obligacionog prava o prekomernom oštećenju.

Ko može biti davalac izdržavanja

Davalac izdržavanja može biti svako poslovno sposobno lice, kao i maloletno lice ukoliko dete kao davaoca izdržavanja zastupa roditelj, odnosno zakonski zastupnik. Po svojoj sadržini i cilju kome služi, ovo ne predstavlja ugovor koji bi zakonom bio isključen u imovinskim odnosima supružnika, odnosno roditelja i njihove dece.

Zabrana zloupotrebe staranja

Ugovor je "ništav" ukoliko je davalac izdržavanja lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno delatnosti, stara o primaocu izdržavanja, osim ako prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadležnog organa starateljstva.

Smisao i suština ove odredbe Zakona o nasleđivanju leži u zabrani zloupotrebe staranja u okviru zanimanja. Pod staranjem se podrazumeva svaka direktna ili indirektna briga koja se licima pruža u okviru zanimanja fizičkog lica ili registrovane delatnosti pravnih lica, a zabrana se odnosi na:

  • Medicinsko osoblje i različite agencije.
  • Centre za socijalni rad.
  • Domove za stara i nemoćna lica.
  • Bračna savetovališta.
  • Domove zdravlja, ambulante i bolnice.
  • Humanitarne organizacije i sve pojedince koji su u njima zaposleni i u mogućnosti su da stupe u kontakt sa potencijalnim primaocima.

Forma zaključenja ugovora

Ugovor o doživotnom izdržavanju zaključuje se kod javnog beležnika. U gradovima odnosno opštinama za koje nisu imenovani javni beležnici, do njihovog imenovanja, overu potpisa na ugovoru vršiće osnovni sudovi, odnosno sudske jedinice, kao povereni posao.

Obavezna pravna forma i upozorenje:

Ugovor mora biti zaključen u obliku javnobeležnički potvrđene isprave. Prilikom potvrđivanja (solemnizacije) ugovora, javni beležnik je dužan da:

1. Naročito upozori ugovornike na to da imovina koja je predmet ugovora "ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržavanja".
2. Upozori da se tom imovinom "ne mogu namiriti njegovi nužni naslednici".
3. Stavi napomenu o tome u klauzuli o potvrđivanju.

U suprotnom, ukoliko ova procedura nije ispoštovana, ugovor je ništav, navodi Paragraf.

Biznis Kurir