Novčanik

Da li će i koliko skočiti rate kredita u Srbiji: Nagli skok Euribora zabrinuo stanovništvo

Shutterstock
Kriza na Bliskom istoku pogurala je rast euribora za 10 odsto, ali finansijski analitičari smatraju da se to na prvu loptu neće odraziti na rast kamata na bankarske pozajmice.

Rat na Bliskom istoku pogurao je cene nafte i gasa prema novim rekordima, a globalna energetska nestabilnost rezultirala je i rastom ključne evropske kamatne stope euribora za 10 procenata, što posebno brine građane koji imaju stambene kredite vezane za evro.

Evropska centralna banka prekjuče je objavila da njene ključne kamatne stope ostaju na istom nivou, referentna kamatna stopa na depozite iznosi dva odsto, kamata na glavne operacije refinansiranja 2,15 odsto, a kamata na graničnu kreditnu liniju 2,4 odsto.

Foto: Kurir TV

Ograničenje kamata drži rate pod kontrolom

U Srbiji je na snazi ograničenje kamatnih stopa na stambene kredite koje važi do 31. maja ove godine, posle čega će Narodna banka Srbije izaći s novim limitima. Pored toga, visina kamata je regulisana i Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Ova ograničenja garantuju građanima miran san kad je u pitanju rast rate kredita u prvoj polovini godine bez obzira na rast euribora. A da li će se eventualno dalji rast ključne evropske kamatne stope odraziti na rate kredita u drugoj polovini godine, za Kurir Biznis objašnjava ekonomista Aleksandar Stevanović.

Visina važećih kamatnih stopa u Srbiji

* Visina ograničenih kamatnih stopa od 1. januara do 31. maja 2026. godine, prema odluci NBS

5,88% je maksimalna nominalna kamatna stopa na stambene kredite u stranoj valuti s promenljivom kamatnom stopom
5,18% je maksimalna nominalna kamatna stopa na stambene kredite u stranoj valuti s fiksnom kamatnom stopom
6% je maksimalna nominalna kamatna stopa na stambene kredite u dinarima s promenljivom i fiksnom kamatnom stopom
6,89% je maksimalna nominalna kamatna stopa na ostale kredite u stranoj valuti
12,69% je maksimalna nominalna kamatna stopa na ostale kredite u dinarima

* Ograničenja maksimalnih iznosa efektivne kamatne stope u trenutku zaključenja ugovora u skladu sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga
14,15% je maksimalna efektivna kamatna stopa u trenutku zaključenja ugovora na dug po kreditnim karticama u evrima
17,75% je maksimalna efektivna kamatna stopa u trenutku zaključenja ugovora na dug po kreditnim karticama u dinarima
19,75% je maksimalna efektivna kamatna stopa u trenutku zaključenja ugovora na prekoračenja po tekućem računu
5,65% je maksimalna efektivna kamatna stopa u trenutku zaključenja ugovora na stambene kredite u evrima
9,25% je maksimalna efektivna kamatna stopa u trenutku zaključenja ugovora na stambene kredite u dinarima
12,15% je maksimalna efektivna kamatna stopa u trenutku zaključenja ugovora na ostale kredite u evrima
15,75% je maksimalna efektivna kamatna stopa u trenutku zaključenja ugovora na ostale kredite u dinarima

- Rast euribora od 10 odsto znači da je on skočio sa 1,75 na 1,90 odsto, što se ne oseti mnogo na rati kredita. Skok euribora bi morao biti značajniji i u dužem periodu da bi to ljudi osetili. Veća opasnost od skoka euribora za građane su kratkoročni poremećaji s naftom koji bi ih mogli više udariti po džepu nego euribor. Rast euribora manji od 0,2 procentna poena ne menja ništa. Ako bi euribor bio četiri odsto, to bi građani osetili, ali takvih naznaka za sada nema - ističe Stevanović.

On dodaje da NBS može ograničiti kamatu na stambene kredite, ali će to onda platiti neki drugi ljudi.

- Narodna banka nije čarobnjak, a banke se teško odriču svojih masnih zarada. Neko će otići u minus i tako platiti ratu stambenog kredita, neka firma će se zadužiti da finansira obrtna sredstva - kaže Stevanović.

Moguć rast rata kredita u evrima

S druge strane, finansijski konsultant i bankar Vladimir Vasić kaže za Kurir Biznis da će verovatno porasti rate kredita koji su vezani za evro, dok će rate dinarskih kredita zavisiti od visine referentne kamatne stope o kojoj odlučuje NBS.

Vladimir Vasić Foto: Kurir Televizija

- Očekujem da će novac u narednom periodu poskupeti, kao pokušaj nadležnih institucija da obuzdaju inflaciju. Preko 97 odsto stambenih kredita u Srbiji je vezano za evro i vrlo je verovatno da će ti krediti poskupeti. Skuplji novac je mač s dve oštrice. S jedne strane tera građane da se manje zadužuju, a s druge usporava rast privrede aktivnosti. Što se tiče dinarskih kredita, podizanje referentne kamatne stope poskupelo bi kredite s varijabilnom kamatom stopom. Međutim, većina naših građana uzima kredite od 500.000- 600.000 do milion dinara i vole da uzmu kredit s fiksnom mesečnom ratom, tako da to pomeranje verovatno neće na njih uticati - kaže Vasić.