Radio 40 godina za firmu, dobio otkaz dok je bio na godišnjem: Tužio ih, pa dobio 50.000 evra
Nakon 40 godina rada u kompaniji, zaposleni u pilani iz austrijske Štajerske otišao je na godišnji odmor. Međutim, tokom njegove odsutnosti poslodavac ga je bez ikakvog upozorenja odjavio iz socijalnog osiguranja. Šef pogona tvrdio je da je reč o "sporazumnom raskidu" - što se ispostavilo kao netačno. Tek po povratku sa odmora radnik je, prema lokalnom portalu "5 Minuten, saznao da je dobio otkaz.
Petocifrena odšteta
Potez preduzeća imao je ozbiljne posledice: pošto je zaposleni bio u starom sistemu otpremnina, sporazumni raskid bi značio i dodatnu otpremninu. Međutim, nikakva isplata nije izvršena, niti je sprovedena zakonska procedura otkaza – što predstavlja jasno kršenje propisa.
Uz podršku Radničke komore (AK), radnik je na kraju uspeo da dobije odštetu veću od 50.000 evra. Stručnjak AK-a Lukas Hartlauer naglašava važnost pravne pomoći u ovakvim slučajevima: „Prvi korak je poziv Radničkoj komori ili odmah lični sastanak. Svaki slučaj detaljno proveravamo i često je moguće, kao ovde, postići rešenje još pre sudskog postupka.“
Pobijanje otkaza
Radnici u Austriji mogu osporiti otkaz ukoliko smatraju da je neopravdan. Pravni osnov za to nalazi se u Zakonu o radničkom učešću (§105 ArbVG) i Zakonu o činovnicima (§20 AngG).
Prema portalu „Anwaltfinden“, radnici u firmama bez radničkog veća imaju rok od dve nedelje da sudski ospore otkaz. Ako radničko veće postoji, ono najpre daje svoje mišljenje. Razlozi za pobijanje otkaza uključuju diskriminaciju, kršenje zaštite trudnica ili socijalno štetne otkaze. Uspešno osporavanje može dovesti do vraćanja na posao ili do isplate otpremnine.
Nezakoniti otkaz
U Nemačkoj je otkaz nezakonit ako krši Zakon o zaštiti od otkaza, ukoliko ne postoji opravdan razlog ili ako su prekršene formalne ili posebne zaštitne odredbe. To se odnosi, na primer, na trudnice ili članove radničkih veća, navodi nemačko Ministarstvo rada.
U mnogim slučajevima poslodavci moraju uverljivo dokazati zašto je otkaz bio neophodan. Radnici imaju rok od tri nedelje da podnesu tužbu za zaštitu od otkaza.
U Austriji, međutim, poslodavac u pravilu ne mora da navede razlog za otkaz. Ipak, prema Zakonu o radničkom učešću, otkaz se može pobijati ako je socijalno štetan, diskriminatoran, nemoralan ili ako predstavlja „osvetnički otkaz“. Takođe postoje posebne zaštite za određene kategorije zaposlenih, poput trudnica ili članova radničkog veća. Sveukupno, austrijski propisi o otkazima fleksibilniji su nego u Nemačkoj.
Biznis Kurir/Fenix magazin