NAJTEŽA GODINA ZA PČELARE POSLEDNJIH DECENIJA - Najpopularnijih vrsta nema! Pretrpeli ozbiljan pad prihoda, a šta to znači za kupce?
Godina 2025. ostaće zapamćena kao jedna od najtežih u poslednjim decenijama kada je reč o pčelarstvu u Srbiji. Situacija sa prinosima meda je alarmantna, bagremovog i livadskog meda gotovo da nema, a pčelari se bore da očuvaju svoje košnice i pripreme ih za zimu. Ovogodišnja berba meda je, prema rečima stručnjaka, praktično na nuli. Uzrok ovakvom stanju su višemesečna suša i kasni prolećni mraz, zbog čega je, kako ističu pčelari, stradalo čak 40% košnica.
Bagremovog i livadskog meda nema jer je suša, uz jako sunčevo zračenje, sprečila da cvetovi mede.
- Nemamo livadskog, nemamo bagremovog meda, a to su dve vrste koje su u normalnim godinama najrasprostranjenije u Srbiji. Ima nešto suncokretovog i cvetnog meda pored Dunava i Tise, gde poremećaji u prirodi nisu ostavili posledice - objašnjava Boban Ilić, predsednik udruženja pčelara Niš.
Suša je dovela do toga da nije bilo dovoljno polena i nektara, pa pčele nisu mogle biti adekvatno pripremljene i odgojene. Poseban problem izazvali su kasni prolećni mrazevi, koji su uništili prvu pašu neophodnu za buran prolećni razvoj pčela. Nakon toga usledila je bagremova paša koja je takođe propala, pa pčelari nisu imali prihode, a pčele nisu uspele da skladište kvalitetan med za zimu. Kasnije su nastupili suša i jaka zračenja, zbog čega je i livadski med potpuno izostao.
Stručnjaci upozoravaju da pčele nisu važne samo zbog proizvodnje meda, već i zbog oprašivanja biljaka i očuvanja celokupnog ekosistema.
- Rezultati su da su pčele ove godine jako ugrožene, a Ajnštajn je još formulisao da tri godine posle nestanka pčela će praktično i ljudi nestati, jer pčele su glavni oprašivači svega onoga što ljudi koriste u ishrani. Mi ne možemo da imamo zdravu hranu ako nemamo zdrave pčele - naglasio je Ilić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs