KO NE ODJAVI DEVIZNU PENZIJU POSLE SMRTI KORISNIKA MOŽE DA NADRLJA! Evo šta naslednici odmah moraju da urade
Od ukupno 1,6 miliona penzionera u Srbiji čak 239.000 njih penziju dobija iz inostranstva, što je gotovo 15 procenata najstarije populcije.
Penzije u Srbiju stižu iz 35 zemalja, a najviše ih je iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Nemačke, što je i logično zbog broja Srba koji u tim zemljama žive i rade.
U svakoj od tih držaba uslovi za sticanje penzije su različiti, ali kad ih konačno ostvare i odluče da se vrate u domovinu, naši gastarbajteri inostranu penziju će dobijajti na račun u Srbiji samo iz onih zemalja sa kojima postoje potpisani međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju. Trenutno je u Srbiji na snazi 35 takvih ugovora, a penzioneri ostvaruju svoja prave prema nacionalnim zakonima koji važe u svakoj od država u kojima je osiguranik radio.
S obzirom na visinu deviznih penzija njihovi korisnici koji su se vratili u Srbiju mogu poprilično lagodno da žive, za razliku od njihovih kolega koji su ceo radni vek proveli u domovini.
I dok je svima dobro poznato na koji način se stiče pravo na inostranu penziju, mnogi ne znaju kakva je procedura kada korisnik devizne penzije premine, odnosno, na koji način njegovi naslednici treba da odjave njegova primanja iz inostranstva.
Odgovore na ova pitanja Kurir Biznis je potražio u Fondu za penziono i invalidsko osiguranje (PIO), a najviše nas je zanimalo kako se odjavljuje penzija koju je preminuli penzioner dobijao iz Nemačke.
- U slučaju korisnika nemačke penzije koji je živeo u Srbiji i preminuo, najbrži način obaveštavanja inostranog nosioca osiguranja o smrti korisnika, da ne bi došlo do preplate, jeste da naslednici pošalju izvod iz matične knjige umrlih na adresu inostranog nosioca osiguranja kome je korisnik dostavljao uverenja o životu. Ukoliko to iz nekog razloga nije moguće, naslednici se mogu obratiti Odeljenju za ostvarivanje prava po međunarodnim ugovorima (u Direkciji Republičkog fonda PIO u Beogradu ili u Pokrajinskom Fondu u Novom Sadu), sa izvodom iz matične knjige umrlih i svim relevantnim podacima (rešenje o penziji, iz koje države je korisnik primao penziju itd.), kako bi Fond mogao da obavesti inostranog nosioca osiguranja o smrti korisnika - objašnjavaju u PIO Fondu
Što se tiče roka u kome su naslednici preminulog penzionera dužni da prijave da je on preminuo i da odjave njegovu penziju, najbolje je da to urade što je ranije moguće. Ukoliko to ne urade, a na njegov račun preminulog legne još jedna uplata moraće da je vrate. Ni slučajno taj novac ne treba da podižu jer će u suprotnog morati da ga vrate.
- Po pravilu, naslednici su dužni da u što kraćem roku obaveste inostranog nosioca osiguranja osmrti korisnika, da ne bi došlo do preplate. Ukoliko do preplate ipak dođe, naslednici ne bi trebalo da podižu novac sa računa preminulog korisnika, jer će po saznanju činjenice smrti inostrani penzijski fond od banke potraživati višak isplaćenih sredstava. Ukoliko naslednici ipak podignu novac sa računa preminulog korisnika, svakako će biti u zakonskoj obavezi da taj novac koji im ne pripada vrate inostranom penzijskom fondu - preciziraju u Fondu PIO.