Kako prepoznati rak bubrega? Stručnjak upozorava na faktore rizika i savetuje najbolje korake prevencije
Rak bubrega je nekontrolisani rast ćelija koji počinje u bubrezima, parnim organima veličine pesnice smeštenim sa obe strane kičme. Kod odraslih je najčešći oblik karcinom bubrežnih ćelija, dok se kod dece češće javlja Vilmsov tumor, specifična vrsta raka bubrega.
Broj karcinoma bubrega koji se dijagnostikuje svake godine izgleda da raste. Jedan od razloga za to može biti činjenica da se tehnike snimanja poput CT skeniranja sve češće koriste. Ovi testovi mogu dovesti do slučajnog otkrivanja većeg broja karcinoma bubrega. Rak bubrega se često otkriva kada je rak mali i ograničen na bubreg.
Simptomi
Rak bubrega obično ne izaziva simptome u početku. Vremenom se mogu razviti znaci koji uključuju:
- krv u urinu, koja može izgledati ružičasto, crveno ili tamne boje
- gubitak apetita
- bol u boku ili leđima koji ne nestaje
- umor
- neobjašnjiv gubitak težine
Kada posetiti lekara
- Zakažite pregled kod lekara ili drugog zdravstvenog radnika ako imate bilo kakve simptome koji vas brinu - kaže dr Bredli Lejbovič, urološki onkolog.
Uzroci
Nije jasno šta uzrokuje većinu karcinoma bubrega.
- Rak bubrega nastaje kada se u DNK ćelija bubrega dogode promene. DNK sadrži "uputstva" koja kontrolišu rast, deljenje i smrt ćelija. U zdravim ćelijama, ove instrukcije održavaju normalnu ravnotežu – ćelije rastu i umiru u predviđeno vreme. Međutim, kod ćelija raka, promene u DNK menjaju ta uputstva.
One počinju da se brzo i nekontrolisano dele, a ćelije koje bi trebalo da umru, opstaju. Kao rezultat, dolazi do prekomernog nakupljanja ćelija i razvoja tumora.
- Ćelije raka formiraju masu koja se naziva tumor. Tumor može da raste i da napadne i uništi zdravo tkivo. Vremenom, ćelije raka mogu da se odvoje i prošire na druge delove tela. Kada se rak širi, to se naziva metastatski rak - kaže dr Lejboviča.
Zlatni standard u lečenju karcinoma bubrega jeste hirurgija.
Faktori rizika
Faktori koji mogu povećati rizik od raka bubrega uključuju:
- Starost - Rizik od raka bubrega raste sa godinama.
- Pušenje - Pušači imaju veći rizik od raka bubrega u poređenju sa nepušačima. Rizik se smanjuje nakon prestanka pušenja.
- Gojaznost - Osobe sa gojaznošću imaju veći rizik od razvoja raka bubrega nego osobe sa normalnom telesnom težinom.
- Visok krvni pritisak - Hipertenzija značajno povećava rizik od raka bubrega.
- Nasledna stanja - Neke nasledne bolesti, kao što su fon Hipel-Lindau, Birt-Hog-Dubeov sindrom, tuberozni sklerozni kompleks i nasledni rak bubrega, povećavaju rizik.
- Porodična istorija raka bubrega - Rizik je veći ako je bliski krvni srodnik, poput roditelja, brata ili sestre, imao rak bubrega.
Prevencija
Ne postoji siguran način da se spreči rak bubrega, ali možete smanjiti rizik ako:
- Pijte alkohol umereno, ili ga ne uzimate uopšte
Ako odlučite da pijete alkohol, činite to umereno. Za zdrave odrasle osobe, to znači do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce.
- Jedite više voća i povrća
Izaberite zdravu ishranu sa raznovrsnim voćem i povrćem. Najbolji su izvori vitamina i hranljivih materija iz hrane. Izbegavajte uzimanje velikih doza vitamina u obliku tableta, jer mogu biti štetne.
- Vežbajte većinu dana u nedelji
Trudite se da vežbate najmanje 30 minuta dnevno, većinu dana u nedelji. Ako niste bili aktivni u poslednje vreme, pitajte svog lekara da li je to u redu i počnite polako.
S obzirom da bolest dugo vremena može da bude asimptomatska, kod jedne četvrtine pacijenata u momentu otkrivanja tumora već postoje metastaze.
- Održavajte zdravu težinu
Ako vam je težina optimalna, potrudite se da je održite. Ako je potrebno da smršate, posavetujte se sa lekarom ili nutricionistom o zdravim načinima za smanjenje telesne težine. Jedite manje kalorija i obratite pažnju na fizičku aktivnost.
- Prestanite sa pušenjem
Razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom o strategijama i pomagalima koja vam mogu pomoći da prestanete. Mogućnosti uključuju proizvode za zamenu nikotina, lekove i grupe za podršku. Ako nikada niste pušili, nemojte počinjati.
- Kontrolišite visok krvni pritisak
Zamolite svog lekara da vam proveri krvni pritisak na sledećem pregledu. Ako vam je krvni pritisak visok, možete razgovarati o opcijama za snižavanje pritiska. Mere načina života kao što su vežbanje, gubitak težine i promene u ishrani mogu pomoći.
Nekim ljudima će možda biti potrebno da dodaju lekove za snižavanje krvnog pritiska. Razgovarajte o svojim mogućnostima sa svojim lekarom.
Od raka bubrega češće oboljevaju muškarci od žena, a stopa javljanja raste s godinama i dostiže svoj pik između 60 i 70. godine.
Karcinomi bubrega čine oko 3 % svih dijagnostikovanih maligniteta i najčeće se javljaju u zemljama zapadne Evrope i Severne Amerike. U 2020. godini zabeleženo je nešto više od 138.000 novih slučajeva u Evropi.
Izvor: Mayoclinic.org/Zdravlje.Kurir.rs
Rak bubrega dugo ne daje simptome - ovo je prvi znak na koji treba odmah reagovati