ZAHVALNA GODINA ZA PŠENICU: Ratari se nadaju prinosima većim nego lane, samo još da ih i vreme posluži
Ako vreme posluži kombajni bi u njive trebalo da počnu da ulaze u naredne dve nedelje. Najpre će se skidati ječam, a potom i pšenica.
Usevi su trenutno dobro razvijeni, pa se i proizvođači i stručnjaci nadaju da će prinosi biti veći nego u poslednje tri do četiri godine. Ovog juna ratari su daleko zadovoljniji izgledom pšenice, nego što su bili prošle godine. Nadaju se da će ih vreme poslužiti i da će u žetvi ostvariti prinose koji će premašiti višegodišnji prosek.
- Na mojim parcelama usev odlično izgleda i obećava dobru žetvu, ali videćemo do kraja šta će biti. Očekujem prinos od oko 4 tone po jutru, a ne nekim parcelama možda i više. Samo da ne bude visokih temperatura da ne bi došlo do naglog sazrevanja pšenice. Ako žetva bude mogla da sačeka 1. jul biće dobro - kaže Milorad Klincov, poljoprivrednik iz Srpske Crnje.
Proizvođači pšenice u ovom trenutku najviše strepe od oluja i nepogoda.
- Ulaganja su bila velika, a pšenica je trenutno u dobrom stanju. Malo joj ova nagla toplota smeta, ali ništa strašno. Očekujem prinos oko 6 tona po hektaru. To je nešto više od proseka, jer smo imali padavine u maju. Ipak, videćemo šta će biti do žetve. Ja očekujem da skidanje počne krajem juna - objašnjava Nebojša Petkanić, ratar iz Elemira.
Pšenica je u pravo vreme dobila kišu
I stručnjaci kažu da ove godine pšenica mnogo više obećava nego što je to bilo lane, iako zimus nije delovalo da će biti tako.
- Pšenica možda u početku nije imala uslove za rast i razvoj kao godinu dana ranije, ali usevi sada jako lepo izgledaju. To je dokaz da je proizvodna godina duga i da se vremenski uslovi menjaju. Pšenica je dobro prezimela, nismo imali niske temperature. Tokom zime nije bilo toliko padavina, ali se situacija popravila u martu, aprilu i maju i to je doprinoelo da usevi izgledaju zaista dobro - kaže Zorica Rajačić iz PSS Zrenjanin.
Dodaje da proizvođači sve više ulažu u ovu proizvodnju.
- Poljoprivrednici su svesni da na pšenici ne mogu da ušetede. Jedino na čemu još štede jeste na semenu. I dalje se mahom koristi seme iz sopstvene proizvodnje. Ali, kada su u pitanju đubrenje, prihrana i zaštita useva ulaže se značajno više nego ranije - ističe ona.
Zaštita useva mora da se sprovede u pravom trenutku
Tokom 2025. dominantne bolesti na strnim žitima su bile one koje napadaju gornje spratove useva kao što su mrežasta i siva pegavost.
- Proizvođači su ove godine preduzeli dva fungicidna tretmana, a mi uvek apelujemo da budu dve kombinacije aktivnih materija u cilju celishodne zaštite. Kada je reč o insektima problem je pravila žitna pijavica u nekoliko navrata. Njena ekspanzija je sprečena većim padavinama tokom maja - objašnjava Snežana Parađenović iz Prognozno-izveštajne službe RC Zrenjanin.
Trenutno se na više lokaliteta u Srednjem Banatu beleži prisustvo vaši koje su pozicionirane na klasovima.
- Sugerisali smo proizvođačima koji su sejali pšenicu u ranijim rokovima setve da ne preduzimaju ništa, jer dolazi do sazrevanja biljaka i sušenja. Proizvođači koji su kasnije sejali i čija se pšenica nalazi u fazi mlečne zrelosti treba da pregledaju parcele i provere da li su vaši prisutne kako bi preduzeli neophodne mere - dodaje.
Koliko će se pšenice skinuti sa oko 50.000 hektara u Srednjem Banatu teško je procentiti u ovom trenutku, ali stručnjaci kažu da će rod sigurno biti veći nego što je to bilo poslednjih nekoliko godina.
- Za naš region je već godinama karakteristično da su varijacije u prinosima velike ne samo od atara do atara, već od parcele do parcele. I ove sezone će biti odstupanja i po nekoliko tona. To zavisi od primenjene agrotehnike, ali i padavina. Neki delovi su dobili manje padavina od drugih - objšanjava Zorica Rajačić iz PSS Zrenjanin.
U ovoj proizvodnoj godini u regionu Srednjeg Banata palo je 30 litara kiše manje nego tokom prethodne, ali je raspored padavina bio drugačiji u odnosu na lane, što se pozitivno odrazilo na useve. Ono što i dalje brine poljoprivrednike jeste cena novog roda pšenice koja se trenutno kreće između 19 i 20 dinara po kilogramu.
biznis.kurir.rs/RTS