DA LI JE MOGUĆ PLAN RASTA PLATA I PENZIJA U SRBIJI? Ekonomisti za Kurir televiziju objašnjavaju: Rast mora da se sravni sa realnim troškovima inflacije!
Stanković upozorava da bi linearno povećanje moglo dodatno produbiti jaz među primaocima, te apeluje na ciljane mere pomoći za one s najmanjim primanjima
Dok se u javnosti razmatra mogućnost novog povećanja penzija, među penzionerima vlada podeljeno mišljenje. Inflacija, koja je tokom prethodnih godina dostizala i dvocifrene vrednosti, ostaje ključni izazov. U toj atmosferi optimizma s jedne i opreza s druge strane, otvara se pitanje koliko su planovi ostvarivi i da li će ih građani zaista osetiti na svom životnom standardu.
Gosti koji su razgovarali na ovu temu bili su Nemanja Antić, ekonomista i Smilja Stanković, Udruženje penzionera "Mimoza".
- Ja pratim Ministarstvo finansija i Narodnu banku nekako više te tehničke informacije i tamo je zacrtan neki plan da do kraja 2027. godine od danas prosečna plata bude neto 1400 evra, BDP Republike preko 100 milijardi evra godišnje a 650 evra su gađali prosečne penzije, znači govorim o kraju 2027. i minimalna plata 650 evra. Sadašnji presek je takav da je nama minimalna plata negde oko 57-58 hiljada. Prosečna plata je oko 102.000 na neto paritetu. Naravno da su to dobre vesti ako se one ostvare. E sada, da ljudi ne misle da je sve u tome "porasla mi je plata". Vrlo često taj rast mora da se sravni sa nekim realnim troškovima inflacije. S tim u vezi postoji Narodna banka Srbije koja meri, kontroliše inflaciju koliko može - kaže Antić i dodaje:
- Ja sam jutros pogledao te podatke, čini mi se da imamo u Republici Srbiji građenu inflaciju kao metu koju Narodna banka kontroliše na 3%, plus minus 1,5%. Za vreme COVID-a je ta inflacija i preko 10%, pa 7%, pa 6%, sad ja mislim na nekih 4%. Takođe još jedan jako bitan parametar je procenat nezaposlenih. Kod nas zaposlenih ima negde oko 2,3 miliona. Uglavnom, ta stopa nezaposlenosti je isto jako bitna. Ja ne govorim o penzionerima, pričamo o radnosposobnim koji su nezaposleni. To takođe vrlo često opterećuje budžet Republike i uopšte te socijalne fondove, jer ljudi koji su nezaposleni najčešće imaju i knjižicu, znači padaju na teret ljudi koji rade i često uzimaju doprinose. A sad ako se na sve to doda i ovaj generalni problem iz Covida...
Stanković upozorava da bi linearno povećanje moglo dodatno produbiti jaz među primaocima, te apeluje na ciljane mere pomoći za one s najmanjim primanjima.
- Penzioneri se uvek raduju bilo kakvom obećanju za povećanje penzija. Videćemo šta će biti i koliko će biti. Uostalom, i sam predsednik se ogradio, videće kolike budu bile mogućnosti. U ovom trenutku penzionerima je poprilično teško, zato što je velika razlika, ne prate penzije rast plata. Da, tu se mi dosta razilazimo, ali s druge strane i imamo velike oscilacije od najveće do najmanje penzije. Negde u proseku, prosečna penzija je oko 48.000, ali je minimalna 27.000, a ima masa ljudi koji primaju ono 20, 18, tu su poljoprivredne penzije i ostale kategorije, invalidske, to su najminimalnije penzije - kaže Stamkovićeva i dodaje:
- Radujemo se zato što se nadamo da će nam biti bolje. Ja bih mnogo volela da nam se ne povećava penzija, ali da se smanji inflacija. Koliko god povećavali penziju, mi ne možemo stići inflaciju. Što se tiče poboljšanja životnog standarda penzionera, ja uporno zagovaram tu neku solidarnost i smatram da svako povećanje, ukoliko ide linearno, dovešće do još većeg raslojavanja, ko ima imaće još više, ko nema, opet će biti u onoj velikoj drastičnoj razlici. Mislim da bi trebalo da se napravi ili neki program koji bi bio jednokratna pomoć ili neka vrsta posebnog davanja ljudima sa najmanjim penzijama da se malo približe.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs