TRAMP SAD UDARA I NA FILMADŽIJE! Američki predsednik preti uvođenjem drakonskih carina i na strane filmove
Predsednik SAD nastavlja svoj carinski kurs, a ovaj put na meti su mu filmska i televizijska produkcija, kojoj preti uvođenjem carina od 100 odsto
Američko udruženje filmske industrije MPA označilo je kulturnu politiku EU kao „nepoštenu trgovinsku praksu“ i zahteva ublažavanje Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama.
U objavi na sopstvenoj platformi Truth Social, američki predsednik Donald Tramp je poručio da razmatra da ovlasti Ministarstvo trgovine i Kancelariju trgovinskog predstavnika SAD da uvedu carine na strane filmove, ocenjujući da podsticaji koje druge države nude filmskim stvaraocima predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbednosti SAD. Stopa koju pominje iznosi čak 100 odsto na uvozne filmove. Ova odluka mogla bi imati dalekosežne posledice za evropsku filmsku industriju, koja se već suočava s rastućim izazovima na međunarodnom tržištu. Istovremeno, američko udruženje MPA nazvalo je kulturnu politiku EU „nepoštenom trgovinskom praksom“ i zahteva ublažavanje regulative, posebno Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama.
„Filmska industrija u Americi UMIRE veoma brzom smrću“, napisao je Tramp, žaleći se da druge zemlje „nude svakakve podsticaje kako bi privukle“ filmske stvaraoce i studije izvan SAD. „To je koordinisani napor drugih država i, samim tim, pretnja nacionalnoj bezbednosti. Pored svega, to je i pitanje poruka i propagande!“
Nije sasvim jasno kako bi takva carina na međunarodne filmske produkcije mogla biti sprovedena. Uobičajeno je da i veliki i manji filmovi uključuju produkciju i u SAD i u drugim zemljama, poput visokobudžetnog filma „Mission: Impossible – The Final Reckoning“ koji se snima širom sveta. Podsticajni programi već godinama utiču na to gde se filmovi snimaju, sve više izmeštajući produkciju iz Kalifornije u druge savezne države i zemlje koje nude povoljnije poreske uslove, poput Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva.
Na bioskopskim blagajnama, međutim, američki filmovi i dalje ubedljivo dominiraju domaćim tržištem. Istina je da je Kina pojačala domaću filmsku produkciju, što je kulminiralo animiranim hitom „Ne Zha 2“ koji je ove godine zaradio više od dve milijarde dolara. Međutim, skoro celokupan prihod ostvaren je unutar Kine. U Severnoj Americi film je zaradio tek 20,9 miliona dolara. Podaci MPA-a (Motion Picture Association) pokazuju koliko američka filmska industrija dominira svetskim bioskopima. Prema njihovim podacima, američki filmovi su 2023. godine ostvarili izvoz u vrednosti od 22,6 milijardi dolara i trgovinski suficit od 15,3 milijarde dolara, prenosi Euronews.
Tramp već dugo izražava zabrinutost zbog preseljenja filmske produkcije u inostranstvo. Neposredno pre nego što je preuzeo dužnost, najavio je da je imenovao glumce Mela Gibsona, Džona Voita i Silvestera Stalonea za „specijalne ambasadore“ u Holivudu kako bi ga vratili „NAZAD—VEĆI, BOLJI I JAČI NEGO IKAD RANIJE!”. Inače, filmska i televizijska produkcija u SAD-u poslednjih godina je usporena zbog pandemije COVID-19, štrajkova sindikata u Holivudu 2023. godine i nedavnih požara u oblasti Los Anđelesa. Prema podacima kompanije ProdPro, koja prati produkciju, ukupna filmska aktivnost u SAD-u pala je za 26 odsto prošle godine u odnosu na 2021.
„Druge države oduzimaju SAD-u sposobnost proizvodnje filmova“, rekao je Tramp novinarima u Beloj kući u nedelju uveče, nakon povratka sa Floride. „Ako nisu voljni da snimaju filmove unutar Sjedinjenih Država, treba da uvedemo carinu na filmove koji dolaze spolja.“
Međutim, Tramp nije prvi koji je razmišljao o ograničenjima filmske produkcije i žalio se na "probleme“ u Holivudu. Naime, Motion Picture Association (MPA), američka organizacija koja zastupa vodeće filmske studije i striming platforme (uključujući Walt Disney Studios, Paramount, Sony Pictures, Universal, Warner Bros. i Netflix), već je sastavila memorandum sa primedbama na evropske kulturne politike.
MPA je nedavno, na zahtev Kancelarije trgovinskog predstavnika SAD (USTR), poslala opsežan memorandum u kojem evropske regulatorne mere naziva „nepoštenim trgovinskim praksama“ i „barijerama pristupu tržištu“, prenosi Creativesunite. Protive se ne samo Zakonu o digitalnim uslugama EU (DSA) i Zakonu o digitalnim tržištima (DMA), već i Direktivi o audiovizuelnim medijskim uslugama (AVMS). Ova direktiva, naime, omogućava državama članicama EU da uvedu kvote za evropski sadržaj na striming platformama, obaveze ulaganja u lokalne projekte i sisteme poreskih olakšica.
MPA tvrdi da takve mere ograničavaju puni potencijal američkog izvoza audiovizuelnih sadržaja, povećavaju troškove produkcije i otežavaju ulazak novih aktera na evropsko tržište. Prema njihovim navodima, više od polovine država članica EU ima investicione obaveze za strane pružaoce audiovizuelnih usluga, što može dovesti do „inflacije troškova produkcije“ i smanjenja konkurentnosti američkih kompanija. Među zemljama EU koje je MPA naveo zbog nepoštenih trgovinskih praksi su Belgija, Francuska, Nemačka, Italija, Španija i Poljska, ali spisak uključuje i mnoge druge zemlje van EU, poput Australije, Brazila, Južne Afrike i Južne Koreje.
Kurir Biznis/Poslovni.hr