SVI TRAŽE OVAJ MATERIJAL, ALI GA RETKO KO NOSI: Na modnim pistama šetali lažne kapute - Ova grana industrije u strmoglavom padu

Shutterstock

Svi traže krzno, ali ga retko ko nosi – tako bi se ukratko mogao sumirati stav javnosti prema nekadašnjem nezaobilaznom detalju modnih poklonika.

Sve više brendova vraća krzno na piste, pa makar i veštačko, poput Miu Miu, Sen Loren, Botega Veneta i Leve, a trendovi poput "tihog luksuza" i animal printa, doprineli su povratku krzna, kao i estetika "supruge mafijaša" na TikToku, prenosi NSS Magazine.

Pretrage za "kaput od krzna" dostigle su sedmogodišnji vrhunac (povećanje od 85% u odnosu na prošlu jesen, koja je već imala rast od 42% u odnosu na 2022).

Pa ipak, tržište krzna je u stalnom padu, sa vrednošću koja je opala sa 14,7 milijardi dolara u 2013. na 3,4 milijardi dolara danas, prema podacima Euromonitor Internationala. Godine kampanja i protesta od strane aktivista za prava životinja i zaštitu životne sredine urodile su plodom, dovodeći do toga da čak i veliki igrači modne industrije u potpunosti napuste krzno.

Profimedia 

Od 2017. godine, Nedelje mode, luksuzni konglomerati poput Keringa, multibrend prodavci poput Selfridžesa, pa čak i čitave vlade, uključujući saveznu državu Kaliforniju, zabranili su upotrebu krzna. Neki kaputi viđeni na pistama bili su lažni, napravljeni od kašmira na reviji Gabrijele Herst i od teksasa kod Dizela. Pored negativnog stava potrošača prema "potpuno novom" krznu, kolaps sektora dodatno su pogoršali rat u Ukrajini i kriza u Kini.

LVMH, jedna od retkih luksuznih grupa koja još uvek koristi krzno u svojim kolekcijama, na stalnom je udaru aktivista.

Kako bi pokušale da ožive sektor, kompanije i brendovi pokušavaju da rebrendiraju krzno kroz održive inicijative i proizvodnju, fokusirajući se na kvalitet proizvoda i zanatsku izradu, dok uvode nove standarde i sertifikate kako bi osigurali odgovorno kreiranje materijala, poput Furmarka, koje donosi Međunarodna federacija za krzno.

Da li će aura luksuza koju krzno oduvek nosi, jer se vekovima povezuje sa socijalnim statusom, uspeti da pobedi zastrašujuće brojke, poput one "Magazina o etici prema životinjama" da se više od milijardu životinja ubija svake godine zbog industrije krzna, ostaje da se vidi.

biznis.kurir.rs/NSS Magazin