Foto: Printscreen

"ZAŠTO NIJE REAGOVALA DOK JE U VLADI RADILA NA TEMI LITIJUMA?" Ministarstvo rudarstva i energetike demantovalo Draganu Đorđević

Biznis

Ministarstvo rudarstva i energetike demantovalo je neistinite tvrdnje od strane dr Dragane Đorđević, na protestu protiv rudarenja litijuma i bora u Valjevu da Srbija treba da se sačuva od rudnika, niske rudne rente, jeftine radne snage i da su rudnici najpogubniji po životnu sredinu. - Postavlja se pitanje sa kojim ciljem dr Dragana Đorđević i određeni pojedinci svakodnevno iznose tvrdnje da je rudarstvo pogubno po građane naše zemlje. Rudarstvo je duboko ukorenjeno u istorijsku svest našeg naroda, još od srednjeg veka. Danas je rudarstvo važan oslonac ekonomskog razvoja i energetske sigurnosti Srbije i trenutno je više od 30.000 radnika zaposleno u rudarskoj proizvodnji, dok ovaj sektor izdržava više od 100.000 članova porodica. Plate u rudarskom sektoru su značajno iznad republičkog proseka što jasno govori u prilog tome da zaposleni u ovom sektoru nikako nisu i ne mogu biti jeftina radna snaga - navodi se u saopštenju pomenutog Ministarstva.

Dalje se navodi da rudna renta u Srbiji za metalične sirovine nije niska, iako, kako kažu, tako pogrešno tvrdi dr Dragana Đorđević.

- Visina naknade u Republici Srbiji u delu metala je među višim u svetu, iznosi pet odsto od prihoda ili neto prihoda topionice kada postoji dalja prerada, i regulisana je Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara. Između ostalih, možemo se porediti sa razvijenim rudarskim zemalјama kao što su Japan, Australija, Brazil, Rusija, Kina, Indonezija što nije teško utvrditi - objašnjavu iz Ministarstva i dalje detaljno navode kako izgleda ceo proces. - Kao što smo više puta naveli put od istraživanja, pronalaska ležišta, njegove verifikacije, a onda i ishodovanja neophodnih dozvola za eksploataciju je višedecenijski i strogo kontrolisan proces od strane države. Već u prvom koraku da bi se ishodovalo odobrenje za istraživanje, potrebno je pribaviti uslove Zavoda za zaštizu prirode i Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tim uslovima se definišu ograničenja pod kojim se mogu vršiti istraživanja i uopšte da li se mogu vršiti. Ako višegodišnja istraživanja rezultiraju pronalaskom ležišta, sprovodi se postupak verifikacije rezervi mineralnih sirovina. Ukoliko se investitor odluči za ishodovanje neophodnih odobrenja za vršenje eksploatacije, potrebno je da izradi investiciono-tehničku dokumentaciju i pribavi čitav niz mišljenja i uslova, kao i saglasnosti drugih republičkih organa, a pre svega onih koji se odnose na zaštitu životne sredine, vodoprivrede, u pogledu usaglašenosti sa prostorno planskom dokumentacijom, protiv požarne zaštite, kulturnog nasleđa i dr. Tek nakon obrade predhodno navedne dokumentacije i akata, i ukoliko su ispunjeni svi uslovi može se odobriti vršenje eksploatacije.

Iz ove državne institucije dalje kažu da se "postavlja pitanje zbog čega dr Dragana Đorđević, kao 'najstručnija' među učesnicima protesta, iznosi paušalne i neistinite tvrdnje protiv projekta 'Jadar', ako je već poznato da je radila godinu dana u Ministarstvu rudarstva i energetike na temi litijuma."

- Zašto tada nije nešto rekla ili izmenila i zašto tada nije pokušala da poboljša projekat, ako je uvidela neke nedostatke? Toliko o njenom profesionalizmu i integritetu. Čak su profesori Mašinskog i Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu predali dopis naučnom časopisu Nature – Scientific Reports u kome traže ispravku ili povlačenje rada „Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“ dr Dragane Đorđević i saradnika zbog velikog broja nedostataka, nedosledno primenjene naučne metodologije i manipulacija činjenicama i referencama na osnovu kojih autori izvlače pogrešne i naučno neutemeljene zaključke. Jedna od najočitijih stvari koja se u radu pogrešno navodi je da površina koju bi projekat zauzeo iznosi između 2.031 i 2.431 hektara. Međutim, javno dostupni podaci pokazuju da centralno područje projekta „Jadar“ s rudnikom i postrojenjem za preradu obuhvata svega 220 hektara, a sa deponijom čvrstog, a ne tečnog otpada u dolini Štavice ukupno 388 hektara - stoji u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike, iz kojeg još jednom apeluju na sve u javnom prostoru, aktiviste, političare, stručnjake i medije da ne šire neistine o rudarskim aktivnostima.