Novčanik

Drastičan pad dizelaša na jednom evropskom tržištu: Isplatili se odlaziti u Nemačku po polovni auto?

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Shutterstock
  • U Norveškoj su cene polovnih dizelaša pale do 21 odsto, ali to ne znači da je u Evropi počela rasprodaja automobila sa dizel motorima.
  • U Nemačkoj je pad mnogo blaži: prosečni polovni dizelaš u septembru držao je cenu od oko 27.000 evra, što je minus od svega četiri odsto za godinu dana.

Pad cena polovnih dizelaša u Norveškoj dostigao je 21 odsto, ali to još ne znači da se u Evropi upravo otvara velika rasprodaja automobila sa dizel motorima. Za naše kupce ipak je važnije šta se dešava u Nemačkoj, odakle dolazi veliki deo polovnih automobila koji se uvoze na naše tržište.

Norveški magazin Motor, pozivajući se na podatke aukcijske platforme Nettbil i oglasnika Finn, donosi dve brojke koje na prvi pogled deluju alarmantno. Prema Nettbilu, polovni dizelaši u trećem kvartalu 2026. godine prodavali su se po cenama 18 odsto nižim nego u istom periodu prošle godine. Na oglasniku Finn tražene cene pale su 21 odsto između prvog i trećeg kvartala ove godine.

Šta znači pad cena?

Ipak, nije reč o istom pokazatelju, jer Nettbil prati realizovane prodaje putem svoje platforme, dok Finn beleži cene koje prodavci ističu u oglasima. Pad traženih cena zato ne znači nužno da su svi automobili toliko pojeftinili, a još manje da se jednako promenila vrednost svakog modela.

Norveška pritom ima specifično tržište: električni automobili tamo su mnogo rasprostranjeniji nego u većini evropskih zemalja, pa kupci imaju veliki izbor alternativa dizelašima. Promene u troškovima korišćenja i poreskim pravilima takođe mogu uticati na potražnju. Takve okolnosti mogu ubrzati pad cena dizel automobila, ali ne treba očekivati da će se isti scenario automatski ponoviti drugde.

U Nemačkoj je priča potpuno drugačija. Podaci AutoScout24 pokazuju da je prosečni polovni dizelaš u septembru držao cenu od oko 27.000 evra. To je pad od jedva četiri odsto za godinu dana. Dakle, od panike i masovne rasprodaje na nemačkim oglasima zasad nema ništa.

Kako je u Nemačkoj?

Međutim, ni nemački prosek ne govori mnogo o automobilu koji kupac zaista traži. U istoj statistici su mali gradski modeli, porodični karavani, veliki SUV-ovi i gotovo novi premijum automobili. Njihove cene se ne kreću nužno u istom smeru, pa prosek može prikriti znatno veće promene u pojedinim kategorijama.

Kupac koji traži, na primer, nekoliko godina star dizel sedan, trebalo bi da uporedi automobile sličnog godišta, kilometraže i opreme. Korisno je pratiti i koliko se dugo pojedini primerci zadržavaju u oglasima, kao i da li prodavci menjaju tražene cene. To može biti bolji argument za pregovore od opšteg podatka da su dizelaši na nekom tržištu pojeftinili.

Kod kupovine u Nemačkoj treba uračunati i troškove do hrvatskih registarskih tablica. Uz cenu automobila dolaze prevoz, posebni porez na motorna vozila (PPMV), postupak utvrđivanja usaglašenosti (homologacija), naknada za upravljanje otpadnim vozilima i registracija. Iznos PPMV-a zavisi, između ostalog, od vrednosti vozila, emisije CO2 i starosti.

Zato se isplativost uvoza mora računati za svaki automobil zasebno. Kod jednog modela razlika u ceni može biti dovoljno velika da pokrije dodatne troškove i ostavi osetnu uštedu. Kod drugog se prednost može istopiti čim se saberu sve dažbine. Treba upoređivati konačnu cenu u Hrvatskoj sa cenom uporedivog automobila koji je već na domaćem tržištu, a ne samo iznose istaknute u nemačkim oglasima.

Ko preferira dizelaše?

Dizel pritom nije izgubio smisao za sve vozače. Onima koji prelaze mnogo kilometara, posebno na autoputu i otvorenim putevima, i dalje može odgovarati zbog potrošnje i dometa. Međutim, kod polovnog automobila stanje vozila, servisna istorija i očekivani troškovi održavanja mogu biti važniji od same kupovne cene.

Norveški podaci pokazuju da dizelaši na pojedinim tržištima gube vrednost brže nego ikad ranije. U Nemačkoj je pad zasad mnogo blaži, pa je o opštoj rasprodaji prerano govoriti. Priliku zato ne treba tražiti u samom pogonu, nego u konkretnom automobilu čija je cena dovoljno povoljna da ostane konkurentna i nakon svih troškova.