Da li komšija sme da pozove komulanu miliciju ako tresete stolnjak sa terase? Zakon je jasan, evo šta kaže kućni red i kolike su kazne u Srbiji
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor- Za prekršaj mogu da kazne komunalna milicija ili inspekcija, a u Beogradu se najčešće pominje kazna od oko 5.000 dinara.
- Problem se obično prvo rešava razgovorom ili preko upravnika, dok se prijava i sud koriste tek ako se ponašanje ponavlja.
Istresanje stolnjaka sa terase u Srbiji nije samo pitanje kućnog vaspitanja i dobrosusedskih odnosa, već i pitanje kućnog reda koje je regulisano lokalnim propisima.
Odluke koje važe u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Čačku i drugim gradovima zabranjuju istresanje stolnjaka, tepiha, posteljine i drugih predmeta sa terasa, balkona, lođa i prozora, kao i bacanje bilo kakvog otpada. Za kršenje ovih pravila predviđene su novčane kazne, a postupanje po prijavama je u nadležnosti komunalne milicije ili komunalne inspekcije.
Istresanje stolnjaka sa terase regulisano je pravilima kućnog reda
Osnov za donošenje ovih pravila predstavlja Zakon o stanovanju i održavanju zgrada, kojim je lokalnim samoupravama omogućeno da propišu opšta pravila kućnog reda u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama.
Zbog toga su pravila u najvećim gradovima Srbije uglavnom veoma slična. Istresanje stolnjaka sa terase tako spada u kategoriju "drugih stvari", u koju se ubrajaju i kuhinjske krpe, ćebad, čaršavi i drugi predmeti koji se tresu kako bi se uklonile mrvice, prašina ili prljavština.
Pravila se uglavnom primenjuju bez obzira na to da li se radnja dešava jednom ili se ponavlja, a zabrane se odnose i na fizička i na pravna lica.
Skupština stanara može odrediti posebno mesto za istresanje
Većina odluka o kućnom redu predviđa mogućnost da stambena zajednica odredi posebno mesto i vreme za istresanje stvari. To može biti deo dvorišta zgrade ili drugo zemljište koje služi za njenu redovnu upotrebu.
Istresanje stolnjaka, tepiha i drugih predmeta sa terasa i balkona van predviđenog mesta može se smatrati kršenjem kućnog reda. Upravo ovakve situacije često dovode do nesuglasica među komšijama, naročito u zgradama gde su terase blizu jedna drugoj ili kada se na balkonima spratova ispod nalaze veš i druge stvari.
Problem može nastati i zbog buke
Nije važno samo šta se radi, već i kada se to radi. U Beogradu je vreme odmora radnim danima od 16 do 18 časova i od 22 do 7 ujutru, subotom od 14 do 18 i od 22 do 8, dok nedeljom traje do 10 časova.
Slična pravila postoje i u drugim gradovima Srbije. Ukoliko istresanje stolnjaka ili drugih stvari proizvodi buku tokom vremena predviđenog za odmor, takvo ponašanje može predstavljati i narušavanje kućnog mira, što je poseban osnov za kažnjavanje.
Kolike su kazne i ko može da ih izrekne?
Visina kazne zavisi od lokalne odluke i vrste prekršaja. U pojedinim gradovima novčane kazne za fizička lica kreću se od nekoliko hiljada pa do više desetina hiljada dinara, u zavisnosti od okolnosti i učestalosti prekršaja.
U Beogradu se za istresanje stolnjaka, posteljine i drugih stvari sa terasa i balkona najčešće pominje kazna od oko 5.000 dinara, dok su kazne za narušavanje mira tokom vremena odmora više.
Kazne mogu izricati komunalna milicija ili komunalni inspektor, najčešće putem prekršajnog naloga. Kod ponovljenih ili ozbiljnijih slučajeva postupak može završiti i pred prekršajnim sudom.
Prijavu može podneti svaki stanar, bez obaveze da se prethodno obraća profesionalnom upravniku zgrade.
Šta komšija može da uradi pre nego što pozove nadležne?
U većini slučajeva ovakvi problemi mogu da se reše bez dolaska komunalne milicije. Prvi korak je razgovor sa komšijom, jer mnogi stanari jednostavno nisu svesni da je istresanje određenih stvari sa terase zabranjeno pravilima kućnog reda.
Ako se problem ponavlja, stanar može da se obrati profesionalnom upravniku. Njegova uloga je, između ostalog, da se stara o poštovanju kućnog reda u zgradi. Upravnik može upozoriti stanara i pokušati da problem reši pre nego što se podnese prijava nadležnim službama.
Ukoliko ni to ne pomogne, moguće je obratiti se komunalnoj miliciji ili komunalnoj inspekciji. Fotografije, video-snimci ili izjave drugih stanara mogu biti od koristi kao dokaz u postupku.
Kada spor među komšijama može završiti i na sudu?
Osim prekršajnog postupka, u određenim situacijama moguće je pokrenuti i građansku parnicu za naknadu štete, ukoliko postoji dokaziva materijalna ili nematerijalna šteta.
To se, na primer, može odnositi na situacije u kojima mrvice, tečnost, prašina ili prljavština prilikom istresanja redovno završavaju na susednoj terasi, vešu ili drugoj imovini.
Pravni osnov za naknadu štete postoji u Zakonu o obligacionim odnosima, ali su ovakvi sporovi relativno retki. Razlog je i to što štetu nije uvek jednostavno dokazati, dok troškovi sudskog postupka mogu biti veći od same vrednosti spora.
Većina problema ipak se rešava unutar zgrade
Stambena zajednica može preciznije urediti način korišćenja zajedničkih prostora i odrediti gde i pod kojim uslovima se određene aktivnosti mogu obavljati.
Kada su pravila jasno definisana i istaknuta, stanarima je lakše da znaju šta je dozvoljeno, a šta nije, pa se smanjuje i mogućnost sukoba među komšijama.
Zato se najveći broj ovakvih situacija ipak rešava razgovorom, dogovorom i poštovanjem kućnog reda, mnogo pre nego što dođe do novčanih kazni ili sudskog postupka.
Biznis Kurir/Nekretnine.rs