Vrućine su vam spržile travnjak: Stručnjaci otkrivaju kako da ga spasite i šta nikako ne smete da radite
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborU nekim područjima već upozoravaju na mogućnost restrikcija vode ako se potrošnja ne smanji, a jedan od problema je upravo velika potrošnja za zalivanje travnjaka, vrtova i drugih zelenih površina.
U takvim uslovima vredi se zapitati treba li pijaću vodu zaista trošiti samo kako bi travnjak pod svaku cenu ostao zelen. Međutim, dobra je vest da braon i požutele travnate površine, kakve često viđamo ovih nedelja, nisu nužno razlog za paniku.
Šta se zapravo dešava sa travom tokom toplotnog talasa, kako joj pomoći bez nepotrebnog rasipanja vode, kada je zalivanje ipak potrebno i kako je pravilno kositi? I, možda najvažnije, može li se već pri izboru travnjaka napraviti izbor koji će buduća vruća i suva leta učiniti mnogo manje stresnim?
Smeđa trava ne znači nužno mrtva trava
Izgled požutelih i posmeđelih travnjaka može biti znatno dramatičniji od stvarnog stanja biljke. Tokom dugotrajne suše i visokih temperatura neke vrste trava jednostavno ulaze u stanje mirovanja, odnosno dormanciju. Nadzemni deo tada prestaje aktivno da raste, gubi zelenu boju i može izgledati potpuno suvo, dok biljka istovremeno smanjuje potrošnju vode kako bi preživela nepovoljne uslove.
"Smeđa trava možda nije mrtva, samo miruje", poručuje Keli Kop (Kelly Kopp), stručnjakinja za travnjake sa Univerziteta u Juti, koja je u emisiji The Green Thumb objasnila da je to normalna reakcija na vrućinu i ograničenu dostupnost vode: trava usporava rast i štedi energiju dok se uslovi ne poprave.
Royal Horticultural Society (RHS), britanska vodeća hortikulturna organizacija, takođe ističe da dobro ukorenjen travnjak može preživeti i duža sušna razdoblja bez dodatnog zalivanja. Kada nema dovoljno vode, trava prestaje da raste i posmeđi, ali koren i kruna biljke mogu ostati živi. Kada se vlaga vrati u tlo, travnjak se postepeno oporavlja.
To znači da braon boja sama po sebi nije dovoljan razlog za zaključak da je travnjak propao. Ako je cela površina približno jednako promenila boju upravo nakon dužeg perioda vrućine i suše, vrlo je moguće da biljka samo pokušava da se zaštiti, pa ne treba automatski posezati za crevom za zalivanje.
Šta sada uraditi?
Usled toplotnog talasa ne treba pokušavati da se travnjak održi zelenim pod svaku cenu. Kod već postojećeg, dobro ukorenjenog travnjaka zalivanje tokom suše često nije potrebno. RHS čak savetuje da se odoli iskušenju zalivanja, jer će se u pravilu oporaviti kada se vrati kiša.
Naravno, to ne važi za novoposejane travnjake jer oni još nemaju razvijen korenov sistem. Za njih je zalivanje tokom prvog leta neophodno. Kod starog travnjaka, međutim, često je najbolja intervencija - ne intervenisati.
To ipak ne znači da travnjak treba potpuno zanemariti. Ako još uvek raste, jedna od najvažnijih stvari koju možete uraditi jeste da povećate visinu košenja. Više vlati stvara više senke pri tlu i tako pomaže da se smanji gubitak vlage. Turfgrass Growers Association preporučuje visinu košenja od oko 35 do 40 milimetara, uz napomenu da noževi kosilice moraju biti dobro naoštreni.
Takođe, kada trava zbog suše potpuno prestane da raste, kosilicu je najbolje privremeno ostaviti sa strane. Nema koristi od šišanja trave koja miruje. Još jedan jednostavan potez može pomoći: ne morate uvek skupljati pokošenu travu. Ako je otkos sitan, može ostati na površini i pomoći zadržavanju vlage u tlu.
Kada travnjaku ipak treba voda?
Ako je zalivanje ipak potrebno, važno je uraditi ga tako da voda dopre dublje u tlo. Prema pisanju britanskog časopisa The English Garden, povremeno dubinsko zalivanje korisnije je od čestog i površinskog. Takav način podstiče korenje da raste dublje, gde može pristupiti zalihama vlage. Zalivanje je najbolje obaviti rano ujutro, kada su temperature niže i isparavanje manje.
Ne pokušavajte da ga "oživite" đubrivom
Ako travnjak izgleda loše, lako je pomisliti da bi ga trebalo "nahraniti". Međutim, u ekstremnoj vrućini đubrenje može povećati stres biljke, umesto da podstakne zdrav rast. U najboljem slučaju neće delovati, a u najgorem može dodatno da "sprži" travu. Bolje je sačekati da se temperature spuste.
Nije svaka smeđa mrlja od suše
Ako se na travnjaku pojave jasno ograničene braon mrlje, dok ostatak površine izgleda zdravo, uzrok može biti takozvani dry patch (stanje u kojem tlo postaje vodoodbojno), previše đubriva, zbijeno tlo ili bolesti.
Oporavak travnjaka i izbor pravog semena
Najbolji trenutak za ozbiljniji oporavak travnjaka biće jesen. Tada se travnjak po potrebi obnavlja provetravanjem tla i dosejavanjem proređenih površina.
Ako tek birate travnjak, birajte prema klimi. RHS za mediteranske i toplije regije izdvaja vrste koje se bolje nose sa sušom, poput bermudagrass (Cynodon dactylon), buffalo grass (Buchloe dactyloides) i različitih vrsta vlasulja (fescue).
Ako će vruća i suva leta postajati sve češća, možda je dugoročno pametnije prilagoditi vrt klimi nego pokušavati da klimu prilagodimo travnjaku.
Biznis Kurir/Jutarnji