"Ne možemo da izdržimo, nedostaje kiša!" Gosti emisije "Puls Srbije vikend" upozorili na posledice suše: "Moramo racionalno da koristimo resurse"
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborSuša, ekstremne temperature, manjak snega u Alpima i ogromno isparavanje smanjuju dotok vode. Posledice se već osećaju - brodovi ne mogu da plove punim kapacitetom, transport robe je ugrožen, hidroelektrane rade pod sve težim uslovima, a poljoprivreda i privreda trpe nove udare.
Istovremeno, sve toplija i plića voda znači manje kiseonika, ugrožavanje ribljeg fonda, narušavanje ekosistema i potencijalno ozbiljne posledice po život uz Dunav. Suočavamo se i sa vatrenom stihijom. I tokom noći u Deliblatskoj peščari nastavljena je borba sa požarom koji je zahvatio oko 1.500 hektara šume i niskog rastinja.
Kako se ovo sve odražava na poljoprivrednike, ali i šta mi možemo da uradimo, kako da za početak štedimo struju, za emisiju "Puls Sbrije vikend", koju vodi Nikola Miloradović, otkrili su Aleksandar Moravčević, poljoprivrednik i Branko Zrnić,elektromehaničar.
- Ja se nadam nekoj kiši, da je prizovemo, ako možemo. Ne možemo da izdržimo, naravno, nedostaje kiša, i privredi i poljoprivredi, pogotovo. Ali suša je evidentna i moramo racionalno da koristimo resurse, da štedimo struju i da nalazimo rešenja što se tiče navodnjavanja, arteških bunara i slično, kako bismo predupredili posledice suše. Mi ležimo na podzemnim vodama i treba to da iskoristimo - rekao je Moravčević.
"Suša uzima danak, grožđe za sada odoleva"
Ukazao je na posledice suše po zasade, ali i naveo da je situacija sa pojedinim kulturama za sada zadovoljavajuća.
- Suša nam pravi ozbiljne probleme. Na primer, tamo gde nema kiše pojavljuje se žilogriz, koji bukvalno jede koren biljke, pa biljka počinje da se suši i dehidrira. Evo, sada imamo jedan zasad koji krčimo baš iz tog razloga. To je hektar i po zasada koji moramo da uklonimo zbog suše. Znači, jako je bitno da nađemo vodu, da navodnjavamo zasade i da na taj način predupredimo posledice. Što se tiče kajsija, bio je dobar rod, dok je situacija sa grožđem takva da ono trpi sušu. To je biljka koja voli ovakve temperature. Naravno, bilo bi daleko krupnije da smo imali još neku kišu, ali što se tiče grožđa, tu nećemo da se žalimo - naveo je poljoprivrednik.
Voditelj je podsetio da svakodnevno vidimo apele poslednjih dana da treba biti racionalan. Ovih dana imali smo i tropske temperature, pa su svima klime radile. Kako da štedimo struju, za Kurir televiziju, posavetovao je elektromehaničar Zrnić.
- Samo pravilnim korišćenjem svih uređaja koje imamo možemo da uštedimo značajnu količinu električne energije. Pravilno korišćenje znači da, recimo, kod klima-uređaja, koji su sada najaktuelniji, može značajno da se uštedi. Mi smo izvršili prostu računicu i može se uštedeti 30, možda čak i 40 odsto električne energije samo pravilnim korišćenjem. Suština je da zadovoljimo minimalne potrebe u svom stanu. Ne treba da se znojimo, već da temperatura u prostoru bude prijatna. To je oko 25-26 stepeni. Ako održavamo tu temperaturu, uštedećemo značajnu količinu električne energije, umesto da nam u stanu bude 17-20 stepeni.
- To nije teško, već samo treba da promenimo svoje navike. Mnogi su u dilemi šta da rade sa klimom kada izlaze iz stana - da li da je ostave da radi ili ne. Moj savet svima je da, pre nego što izađu iz stana, povećaju temperaturu u prostoru. Umesto da vam bude 25-26 stepeni, povećajte temperaturu za još četiri do pet stepeni najviše. Kada se vratite kući, lako ćete ponovo podesiti temperaturu na 25-26 stepeni. Samim tim uštedećete značajnu količinu električne energije. Još jedna bitna stvar je da moramo češće da čistimo filtere, kako bi protok vazduha kroz njih bio bolji. Na taj način klima će brže postići željenu temperaturu i neće imati potrebe dugo da radi, što je takođe jedan vid uštede.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs