Kakva je situacija u Srbiji usled rekordno niskog vodostaja Dunava: Ministarka Đedović Handanović otkrila najnovije informacije
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborOd izgradnje sistema Đerdap vodostaj nije bio na ovako niskom nivou, što u susednim zemljama poput Mađarske, Rumunije i Bugarske otežava hlađenje nuklearnih elektrana, dok se u Srbiji odražava na rad hidro-sektora.
- Kod nas stvara izazove za proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i ona je na nekih 50 odsto ispod višeg godišnjeg proseka, a samo na nekih 20, 30 odsto kapaciteta trenutno. Međutim, bez obzira na to, svi agregati su u funkciji, ništa nije isključeno i sva moguća voda i dotoci vode se pretvaraju u električnu energiju u veoma smanjenom obimu - istakla je ministarka.
Nadležni neprestano prate nivoe Dunava i Save kako bi se osiguralo bezbedno hlađenje termoelektrana u Obrenovcu i Kostolcu. Istovremeno, zalihe vode u akumulacijama pažljivo se čuvaju za periode najveće potrošnje tokom jutarnjih i večernjih sati.
Presudna uloga RHE Bajina Bašta i termoelektrana
U aktuelnim uslovima, ključnu ulogu u balansiranju sistema igra revitalizovana reverzibilna hidroelektrana.
- Ono što nam jako doprinosi stabilnosti u ovom momentu, a tiče se hidro sektora, pre svega je reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta, koju smo posle 42 godine uspešno rehabilitovali i taj veliki poduhvat je trajao dve godine. Oba agregata su revitalizovana sa japanskim stručnjacima i inženjerima i ona nam trenutno radi iznad plana, nekih 17 odsto, znači pumpa vodu u momentima kada su solarni sati i kada je jeftina električna energija, a pušta vodu, odnosno proizvodi električnu energiju kroz turbine kada je potrošnja najveća - objasnila je Đedović Handanović.
Iako su termo-blokovi u Srbiji u proseku stari između 46 i 56 godina, oni rade pouzdano zahvaljujući redovnom održavanju.
- To kažemo uvek, nije jednostavno sa sistemima koji toliko imaju sati rada. Bez obzira na to, imamo i najmlađi termo blok u Kostolcu, koji je pušten pre dve godine, novi blok koji pouzdano radi, koji nam daje dodatnu sigurnost - ukazala je ona.
Regionalna kriza i oslanjanje na sopstvenu proizvodnju
Situacija u regionu diktira ekstremno visoke cene na tržištu električne energije, koje dostižu i 500 evra po megavat-satu.
- To je finansijski pritisak, ali mi većinu potreba zadovoljavamo iz sopstvene proizvodnje - dodala je ministarka.
Osvrćući se na kritike opozicije, ona je podsetila da je Srbija uspešno izbegla kolaps energetskog sistema koji je nedavno pogodio veći deo Balkana.
- Situacija jeste stabilna. Da se podsetimo, imali smo momente i u regionu kada je bio blackout, kada okolne zemlje uopšte nisu imale snabdevanje električnom energijom, od Crne Gore, Hrvatske, Severne Makedonije jedan deo, severni deo Grčke. Srbija je i tada ostala netaknuta. Znači da, bez obzira na sve poteškoće i izazove, apsolutno planiraju se aktivnosti, adekvatno se nadgledaju, a da izazova ima i biće ih, to je normalno - podvukla je Đedović Handanović.
Kako bi se dugoročno osigurala stabilnost, država nastavlja rad na novim proizvodnim kapacitetima, uključujući gasnu elektranu u Nišu i strateški važnu reverzibilnu hidroelektranu Bistrica.
Apel građanima i državne subvencije
Dugotrajan toplotni talas dodatno opterećuje elektroenergetski sistem zbog masovnog korišćenja rashladnih uređaja.
- Ljudi više troše električne energije, klima uređaji su uključeni i to više klima uređaja u jednom domu ili u jednom stanu. Naravno, ljudi žele komfor i to je sve normalno, ali ono što ja uvek kažem - treba samo malo da razmislimo o našim navikama i da male stvari promenimo i biće velika korist za sve nas ako svako od nas to uradi - naglasila je ministarka.
Ona je apelovala na građane da racionalno koriste aparate – gase svetla, televizore i klima-uređaje u prostorijama u kojima ne borave. Uz to, država nastavlja da pruža podršku građanima kroz programe energetske sanacije domova.
- Pomažemo ljudima da dođu do subvencija da bi mogli da zamene fasade, stare prozore, da zamene kotlove efikasnijim, da troše manje energije, da plaćaju manje energiju, bilo da se radi o toplotnoj energiji ili o električnoj energiji. To su mere koje svako od nas treba da preduzima, od štednje, a onda i do, ukoliko je svako, naravno, u skladu sa mogućnostima i do nekih mera energetske efikasnosti koje će dati finansijske koristi na srednji i na duži rok, a pre svega mislim, naravno, i o privrednim subjektima - zaključila je Đedović Handanović.
Biznis Kurir/B92