UPOZORENJE

Srbija na udaru žege i suše: Evo koju važnu poruku građanima šalje Štab za vanredne situacije

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Shutterstock, ROLAND SCHLAGER / AFP / Profimedia, Nenad Mihajlovic
Energetski sistem je stabilan, ali nizak vodostaj Dunava otežava plovidbu i proizvodnju struje, dok stručnjaci upozoravaju na moguće posledice

Energetska situacija u Srbiji je potpuno stabilna, ali se na građane apeluje da racionalno troše struju i vodu u narednim danima, glavna je poruka sa sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvanoj zbog visokih temperatura i situacija sa vodostajem na rekama u zemlji.

Sa sednice štaba, kojoj je predsedavao potpredsednik Vlade, ministar policije i komandant Republičkog štaba Ivica Dačić, upućen je apel građanima, lokalnim samoupravama, privredi i svim korisnicima da racionalno i odgovorno koriste električnu energiju i vodu, posebno vodu za navodnjavanje, kako bi se obezbedilo stabilno funkcionisanje sistema vodosnabdevanja, energetskog sistema i drugih vitalnih sistema.

- U skladu sa zaključcima sa sednice od 30. jula, Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova organizovaće od 4. avgusta svakodnevne sastanke operativnih štabova za koordinaciju aktivnosti u slučaju toplotnog talasa, suše, nedostatka vode za piće i požara na otvorenom - piše u saopštenju u kome se dodaje da su na sednici doneti zaključci koji se odnose na nastavak praćenja stanja na teritoriji AP Vojvodine.

OPASNOST IZ KOMŠILUKA: PROBLEMI ZBOG GAŠENJA REAKTORA

Nizak vodostaj Dunava doveo je do problema u radu nuklearnih elektrana u Rumuniji i Mađarskoj, jer nema dovoljno vode za hlađenje reaktora. Rumunija je zbog toga obustavila rad oba reaktora, dok je Mađarska privremeno isključila jedan. Nije isključeno da će biti neophodno gašenje i drugog reaktora u nuklearnoj elektrani "Pakš".

Direktor Vinče Slavko Dimović ističe da nema mesta za paniku, ali da zbog gašenja nuklearnih reaktora sa stanovišta sigurnosti postoje tri problema:

- Jedan je vezan za ksenonski gas, koji stručnjaci nazivaju nuklearnim otrovom, jer može da izazove probleme kakve smo imali u Černobilju. Ponovno pokretanje reaktora traje od dva do sedam dana. Ako se to uradi naglo, može doći do termičkog naprezanja, stvaranja mikronaprslina u strukturi čelične posude, kao i do pojave vazdušnih čepova ili vodenih udara - izjavio je Dimović za RTS.

Predsednik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut izjavio je da je na sednici ovog štaba razgovarano pre svega o energetskoj bezbednosti naglasivši da je neophodno da se održi stabilnost energetskog sistema koja je, kako je naveo, potpuno obezbeđena.

- Drugo, što je takođe bitno, jeste da se obezbedi funkcionalnost plovnog režima, da imamo plovnost niz Dunav i da se održi veza sa sistemom kanala Dunav-Tisa-Duna, i na tome se radi. Tu će "Srbijavode" i "Vojvodinavode" najviše da rade da se uspostavi kompletna funkcionalnost ovog bitnog sistema - rekao je Macut novinarima tokom prezentacione vožnje novim vozom "Soko" na relaciji Beograd-Subotica-Beograd.

Apel da se štede struja i voda

Premijer je dodao da vodostaj diktira proizvodnju struje na sistemu HE "Đerdap", kao i da se situacija intenzivno prati, te da su svi dobili zadatke. Apelovao je i na građane da se racionalno troše voda i električna energija.

- Apel ka stanovništvu je da pokušamo da racionalizujemo potrošnju u narednih nekoliko dana - rekao je Macut.

On je naglasio je da se Vlada trudi da građani ne osete problem zbog niskog vodostaja i naveo da nisu uvedene nikakve mere prema građanima.

- Situacija nije naivna, ali nije i zabrinjavajuća u toj meri. Stanovništvo u ovom trenutku neće trpeti, ali ostaju preporuka i molba da racionalno trošimo naše resurse u ovom trenutku. Ovo je jedna globalna kriza u Evropi zbog velike suše i niskog vodostaja, odnosno malih padavina. Za vikend je bilo padavina u Nemačkoj i u Bavarskoj, ali to se ne odražava mnogo na nivo Dunava. Imamo problem koji je nezabeležen u modernijoj istoriji naše zemlje, ali i centralne Evrope - rekao je premijer.

REAKCIJA TRŽIŠTA: ŽEGA OBARA I CENU NEKIH NEKRETNINA

Sve učestaliji toplotni talasi menjaju tržište nekretnina, pa stanovi s lošom izolacijom i bez adekvatnog rashladnog sistema postaju manje privlačni kupcima. Klima-uređaji, kvalitetna termoizolacija i zelenilo u okruženju više nisu luksuz, već važni kriterijumi pri kupovini ili zakupu stana.

Stručnjaci upozoravaju za beogradske medije da efekat urbanog toplotnog ostrva, gde beton, asfalt i krovovi zadržavaju toplotu, dodatno umanjuje atraktivnost pojedinih lokacija. Najveći problem imaju stanovi na poslednjim spratovima, potkrovlja i nekretnine s velikim staklenim površinama okrenutim ka jugu i zapadu, koje se tokom letnjih vrućina brzo zagrevaju.
Zbog toga kupci danas, osim kvadrature i lokacije, sve više obraćaju pažnju na energetsku efikasnost, kvalitet izolacije, ugrađene klima-uređaje i prirodnu hladovinu, faktore koji sve snažnije utiču na tržišnu vrednost nekretnina.

Kapetan rečne plovidbe Vladica Zdravković istakao je da je vodostaj Dunava još uvek u tendenciji opadanja, što znatno otežava plovidbu, i naveo da je trgovački saobraćaj ugrožen, kao i da su kapaciteti transporta robe znatno smanjeni. Prema Zdravkovićevim rečima, na toku Dunava kroz Srbiju kritične tačke su Bogojevo, Bezdan, Apatin, Novi Sad, Prahovo i sve ispod Đerdapa, a da je plovidba otežana i na tačkama Šabac, Mrđenovac, Kamičak.

- Već smo prestigli istorijski maksimum iz 1909. godine, a imamo neke prognoze da će biti nastavljen pad Dunava, što znatno otežava plovidbu. Iz nezvaničnih izvora smo saznali da je "Jugoslovensko rečno brodarstvo" obustavilo plovidbu, što je vrlo odgovorno zbog bezbednosti - rekao je Zdravković za K1 televiziju.

On je naveo da kompanije u beogradskom akvatoriju još uvek plove jer to dubina Save i Dunava u tom delu dozvoljava, ali da je sve izvan toga rizično.

Moguća poskupljenja

Zdravković je podsetio da se nedavno nasukao putnički brod, zbog čega je obustavljen putnički saobraćaj, i najavio mogućnost obustave i transporta robe.

- Mi smo blizu odustajanja od trgovačke mornarice i transporta robe, a transport se već vrši sa smanjenim kapacitetim,a što uvećava jediničnu meru cene prevozne robe i može dovesti do određenog poskupljenja. Međutim, zahvaljujući odgovornoj politici Vlade Srbije, imamo dovoljne zalihe goriva i pitke vode da možemo to da prevaziđemo, ali i od sugrađana se očekuje racionalnija potrošnja pitke vode iz sistema vodovoda, kao i električne energije - rekao je Zdravković i dodao da umesto uobičajenih 1.600 tona barže sad prevoze 400-500 tona, što znači da je njihov kapacitet sveden na jednu trećinu.

RHMZ: ŽEGA SE POJAČAVA, TEMPERATURA SKAČE NA 40 STEPENI

Republički hidrometeorološki zavod juče je upozorio na dugotrajni toplotni talas u Srbiji s maksimalnim temperaturama od 35 do 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i do 40 stepeni.

- Prema aktuelnim prognozama, toplotni talas će biti najizraženiji u periodu od 5. do 8. avgusta, kad se u većini mesta očekuju maksimalne dnevne temperature oko 40 stepeni Celzijusa. U periodu od 8. do 13. avgusta intenzitet vrućina će oslabiti uz dnevne maksimume od 30 do 35 stepeni, a zatim se ponovo očekuje porast temperatura i nastavak toplotnog talasa.
Što se tiče hidrološke situacije u zemlji, vodostaj kod Bezdana je -167 cm, a kod Sremske Mitrovice 4 cm.
- Na Dunavu, Savi i na Tisi kod Titela vodostaji će se narednih dana kretati ispod niskih plovidbenih nivoa - objavljeno je na portalu RHMZ.
Meteorolog Nedeljko Todorović izjavio je da su topla i sušna leta i ranije zabeležena u Srbiji i podsetio na 3. avgust 1917. godine, kad je u Beogradu izmereno 41,6 stepeni Celzijusovih. Za sve koji s nestrpljenjem iščekuju pad temperature, meteorolog otkriva da će osveženje uslediti oko 10. avgusta, kad se očekuje nešto prijatnija temperatura koja će se kretati između 30 i 35 stepeni Celzijusa.
- Nazire se blago osveženje, za stepen, dva, tri između 7, 8. i 10. avgusta - otkrio je Todorović za Espreso i dodao da u narednih nedelju dana nema ozbiljnijih padavina na vidiku, izuzev retkih i lokalnih pljuskova.

Otežan transport roba vodenim putem, prema mišljenju ekonomiste Aleksandra Stevanovića, ipak se neće mnogo odraziti na inflaciju u Srbiji.

- U većini slučajeva postoje strateške rezerve. I firme i državne institucije su naučile u vreme koronavirusa i ukidanja lanaca snabdevanja da se ne prepuštaju riziku da ostanu bez robe, da je kasnije ne bi preplatili. Tako da mislim da je većina firmi opreznija kad je reč o upravljanju zalihama i drži veće zalihe. Isto je i s državnim rezervama koje punimo kad god postoji mogućnost. Pojedine firme koje se oslanjaju na Dunav skuplje će platiti prevoz robe, ali dobra je vest što ovo neće trajati predugo, tako da, kad se sve sabere, ne može se mnogo odraziti na ukupnu inflaciju - objašnjava Stevanović za Kurir Biznis.