Kako će izgledati tehnički pregled vozila u 2027: Šta prolazi, a šta se nikako ne toleriše, vozači ovo moraju da znaju o ceni i novom digitalnom sistemu
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborTehnički pregled motornih vozila predstavlja najvažniji korak u proveri bezbednosti svakog učesnika u saobraćaju. Kako bi izbegli neprijatnosti, ponavljanje pregleda i dodatne troškove, vozači moraju biti detaljno upoznati sa aktuelnim propisima o ispravnosti vozila. Uz to, pred vozačima i kontrolorima u Srbiji je implementacija novog, centralizovanog informacionog sistema koji će u potpunosti digitalizovati ovaj proces.
Najčešće nedoumice: Karoserija, stakla i svetlosna signalizacija
Jedna od glavnih briga vozača pre odlaska na tehnički pregled jeste vizuelno i funkcionalno stanje vozila. Pravila su ovde jasno definisana, a kontrolori imaju precizne smernice o tome šta se sme tolerisati.
Korozija i limarija
Kada je reč o karoseriji, na šasiji, podu vozila i nosećim delovima strogo je zabranjena dubinska korozija, kao i korozija koja je dovela do stvaranja rupa. Sa druge strane, manja estetska oštećenja koja ne ugrožavaju bezbednost saobraćaja u potpunosti se tolerišu. Tu spadaju površinske ogrebotine koje su blago korodirale, manja ulegnuća nastala pri parkiranju, kao i nedostatak ukrasne bočne lajsne.
Vetrobranska i ostala stakla
Sva stakla koja se otvaraju, uključujući podizače bočnih stakala, šiber ili pokretni krov, moraju biti u potpunosti funkcionalna. Kada je u pitanju oštećenje šoferšajbne, manje naprsline koje se nisu proširile nisu razlog za pad na pregledu. Vozilo se proglašava neispravnim samo ukoliko postoji veće oštećenje ili više manjih oštećenja na staklu. Preporuka je da se pre samog pregleda konsultujete sa kontrolorima ukoliko imate dilemu oko veličine naprsline.
Svetla, brisači i reklamni natpisi
Manja naprslina na plastici ili staklu farova i migavaca se toleriše, ali razbijeni i nefunkcionalni svetlosni uređaji automatski znače pad. Zanimljivo je da zadnji brisač ne mora da radi, njegova funkcionalnost nije predviđena Pravilnikom o podeli motornih vozila, te neispravan zadnji brisač ne može biti razlog za neispravnost vozila.
Ukoliko na vozilu imate reklamne natpise, važno je znati da reflektivni delovi tih grafičkih simbola moraju biti jednostavni. Na reflektivnim površinama ne smeju se nalaziti adrese i brojevi telefona, kako ne bi odvlačili pažnju drugim učesnicima u saobraćaju.
Zimska oprema i pravila za prvu pomoć
Zakon precizira da su zimske gume, čija dubina gazećeg sloja ne sme biti manja od četiri milimetra, obavezne u periodu od 1. novembra do 1. aprila, ali isključivo ukoliko se na kolovozu nalaze sneg, led ili poledica. Ipak, stručan savet je da zimske pneumatike koristite čim temperatura padne ispod +7°C, jer letnje gume na nižim temperaturama gube performanse i stvrdnjavaju se, čak i na suvom asfaltu.
Pored guma, obavezan deo opreme van naselja su lanci za sneg ili drugi uređaji za povećanje prianjanja. Zakon dozvoljava upotrebu takozvanih "čarapa za sneg" kao adekvatnu zamenu za lance. One se znatno lakše i brže montiraju, a pogodne su za sva putnička vozila, terence i minibuseve čija ukupna masa ne prelazi 3,5 tone. Čarape ne oštećuju elektronske sisteme (ABS, ESP, ASR) i bezbedne su za upotrebu na pogonskim točkovima.
Kada je reč o kompletu prve pomoći, on mora odgovarati nacionalnom standardu SRPS Z.B2.001. Iako Pravilnik ne predviđa strogu kontrolu roka trajanja prve pomoći na samom tehničkom pregledu, preporuka je da vaša oprema uvek bude u važećem roku trajanja radi vaše lične bezbednosti.
Auto-kuke: Fabričke ugradnje, atesti i demontaža
Uređaji za spajanje vučnog i priključnog vozila (kuke) često zadaju glavobolje vozačima zbog specifične papirologije.
Fabrička kuka: Na putničkim vozilima i autobusima mora postojati homologaciona oznaka i oznaka proizvođača. Ako oznake nema, priznaje se zvanična potvrda ovlašćenog predstavnika proizvođača u Srbiji. Za laka teretna i putnička vozila (N1 i M1) registrovana posle 1. jula 2011. godine važi pravilo da kuka na pregledu mora biti rastavljena na pričvrsnom mestu i ne sme prelaziti gabarite vozila. Teretna vozila (N2, N3) ne moraju imati ove oznake, kao ni vozila sa kukom fabrički ugrađenom pre kraja 1989. godine.
Naknadna ugradnja: Tretira se kao prepravka vozila i zahteva zvanično ispitivanje (atest) od strane Agencije za bezbednost saobraćaja. Za dobijanje atesta potrebni su vam: račun od kupljene kuke, potvrda servisa o ugradnji i potvrda proizvođača automobila da je na to vozilo uopšte moguća ugradnja.
Demontaža: Ukoliko odlučite da trajno skinete kuku sa vozila, ta radnja ne podleže novom ispitivanju vozila.
CISTEP: Početak novog sistema i kraj manipulacijama
Dok su navedena pravila o ispravnosti već uveliko poznata, sam način kontrole na tehničkim pregledima uskoro doživljava revolucionarnu promenu. U Srbiji je započelo testiranje novog Centralnog informacionog sistema tehničkih pregleda (CISTEP), koji će u potpunosti uvesti red i eliminisati bilo kakve zloupotrebe.
Probni period trajaće šest meseci (od juna do decembra), dok je puna primena ovog sistema planirana od 1. januara 2027. godine. Od tog datuma, registracija vozila biće moguća isključivo uz validan, automatski generisan digitalni zapis sa tehničkog pregleda.
Kako će novi sistem funkcionisati?
Najveća promena ogleda se u potpunoj automatizaciji i objektivnosti. Podaci sa mernih uređaja, poput onih za proveru sile kočenja ili emisije izduvnih gasova, slaće se direktno u centralni informacioni sistem. Mašina će biti ta koja objektivno određuje da li je vozilo ispravno, čime se trajno ukidaju "dogovori", naknadne ispravke i manipulisanje izveštajima.
Sistem će biti povezan sa ključnim državnim bazama (eUprava, APR, registar obaveznog osiguranja i baza licenci kontrolora), čime će se automatski proveravati da li pregled vrši ovlašćeno lice i da li su ispunjeni svi pravni uslovi.
Šta ako vozilo padne na pregledu?
Ukoliko se tokom pregleda utvrdi neispravnost, vozač dobija zakonski rok od sedam dana da otkloni kvar. Nakon popravke, vozač se vraća na tehnički pregled gde se proverava isključivo ona neispravnost koja je prvi put konstatovana, i to bez ikakvog ponovnog plaćanja usluge.
Važno je naglasiti da se sam Pravilnik o tehničkom pregledu suštinski ne menja, pravila ostaju ista, menja se samo tehnologija beleženja rezultata. Takođe, cena tehničkog pregleda ostaće nepromenjena, s obzirom na to da su troškovi održavanja ovakvog sistema već uračunati u postojeću cenu usluge.
Biznis Kurir