PENZIJA IZMEĐU MITA I STVARNOSTI: Stručnjaci tvrde da penzioneri u Srbiji žive bolje nego u Nemačkoj iz samo jednog razloga!
I u Nemačkoj sve više starijih osoba radi i nakon penzije kako bi sastavili kraj s krajem, dok se u Srbiji mnogi oslanjaju na pomoć porodice ili obrađuju zemlju
U javnosti često vlada uverenje da su nemački penzioneri bezbrižni, da putuju, uživaju u hobijima i kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti – dok srpski penzioneri broje dinare do kraja meseca. Ali, da li je ta slika uvek tačna?
I u Nemačkoj sve više starijih osoba radi i nakon penzije kako bi sastavili kraj s krajem, dok se u Srbiji mnogi oslanjaju na pomoć porodice ili obrađuju zemlju. Koliko je mitova, a koliko realnosti u tim predstavama – i kako zaista izgleda starost u dve potpuno različite zemlje? Da li je mit da nemački penzioneri žive lagodno – a da srpski jedva preživljavaju? Gde je stvarnost, a gde predrasuda?
Gosti emisije "Puls Srbije Vikend" koji su govorili na ovu temu bili su: Milan Grujić, predsednik udruženja sindikata penzionera Srbije, Marjan Rističević, narodni poslanik, Nada Satarić,magistar socijalne politike iz udruženja AMITY grupe socijalnih radnika i Ivan Gajić, novinar Kurir TV.
Gajić ističe da sistem socijalne i zdravstvene zaštite u Nemačkoj i Austriji znatno bolje funkcioniše nego u Srbiji, jer penzioneri imaju pravo na pomoć, besplatne obroke, lekove i jasno definisanu zdravstvenu uslugu.
- Radio sam u privatnim staračkim domovima u Nemačkoj, ali prijatelj mi otvara dom u Austriji tako da mi je to sad bliže i u materiji sam. Kako god mi to gledali, sve ide u korist Nemaca, počeći od penzija. Čak i oni penzioneri koji imaju minimalac, imaju to pravo da se obrate i dobiju pomoć. Postoje kuće gde oni mogu da dobiju besplatan obrok - kaže Gajić i dodaje:
- Cene hrane u Austriji i Nemačkoj su iste ili slične kao kod nas, nekada i jeftinija. Što se tiče lekova i cena, imaju besplatno po zakonu, sa terapijom i receptom. U zdravstvu je sve jasno definisano, dobijete vreme čekanja u zdravstvenom centru i bolje svakako funkcioniše nego kod nas.
Grujić poručuje da penzioneri u Srbiji teže dostojanstvenoj starosti, ali se suočavaju sa teškim položajem zbog tranzicije i preraspodele kapitala.
- Viši standard znači veći kvalitet života, veću socijalnu zaštitu. Mi težimo samo dostojanstvenoj starosti, a veoma smo daleko od te kategorije. Penzioneri u Srbiji žele jednu prisstojnu starost, da zadovolje zdravstvene potrebe, materijalne, da ne govorimo o kulturnim potrebama. U odnosu između određenih snaga, radnika, penzionera i elite. Poslednjih 10 godina je položaj penzionera veoma težak - rekao je Grujić i dodao:
- Ceo taj proces tranzicije pao je na leđa najugroženijih. Došlo je do preraspodele kapitala između interesnih gurpa. Cela Evropa, ma koliko ona razvijena, ima poteškoća. U Nemačkoj je drastično smanjena potrošnja hrane, posebno mleka i mesa, smanjena je plata takođe. Oni imaju teškoće, jedan od njih je rat u Ukrajini. Mi u Srbiji se bavimo opstankom i preživljavanjem. Penzioneri su najbrojnija socijalna grupa u Srbiji, a njihov glas se ne čuje. Imali smo optimističan predlog da će penzija biti 50.000, nama je danas poenzija 436e, ako je proekcija da bude 650e, to podrazumeva da bi sledeće godine biti 25%.
Satarićeva dodaje da, iako se penzije u Srbiji ne mogu uporediti s nemačkim zbog razlike u razvijenosti, oba sistema imaju sličnu strukturu
- Ja u Nemačkoj nisam živela, penzior kod nas u proseku plaća po 4,5 hiljada dinara lekove, a neki plaćaju čak 10.000 lekove. Naravno da je naša penzija mala, ali ne možemo porediti Srbiju i Nemačku, ona je urađena zemlja. I nama i njima je isti sistem penzionovalidskog osiguranja. Mi imamo penziono osiguranje, imamo osiguranje u slučaju nezaposlenosti i zdravstveno osiguranje. Oni imaju četvrto osiguranje - za dugotrajnu negu u starosti. I otuda oni imaju bolje servise u zajednici i pristupačnije domove za smeštaj, mi moramo da raspodelimo dobro ono sa čim raspolažemo - kaže Satarićeva.
Rističević naglašava da su blokade studenata veoma uticale na rast penzija u Srbiji.
- Najbolje je biti nemački penzioner koji živi u Srbiji, ja mislim da je ovde bolje nego u Nemačkoj. Poznajem niz prijatelja koji su tamo stekli penziju i lepo žive u Srbiji. U Berlinu i tim velikim gradovima je samo 14% stambeno obezbeđeno, dok su svi drugi podstanari, tako da veliki broj plaća stanarinu - kaže Rističević i dodaje:
- Treba da vidimo kako se novac stvara, a ne samo kako se troši. 50% penzionera je primalo novac iz budžeta, sada je taj odnos povoljniji. Uprkos tome što je počeo realan rast penzija u Srbiji, mislim da će zbog protesta koji se odvijaju u Srbiji to propasti. Samo da podsetim da bez rasta PDP-a, nema rasta plata, a bez rasta plata, nema rasta penzija i to će nas koštati.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
NARUČIO PIVO NA HRVATSKOM PRIMORJU, PA SE FRAPIRAO KAD MU JE STIGAO RAČUN: "Je l' to samo za strance?"