TISA ČAUŠEVIĆ, COCA-COLA HBC SRBIJA: Depozitni sistem ima snagu da iz korena promeni način na koji posmatramo iskorišćenu ambalažu
Foto: Promo

TISA ČAUŠEVIĆ, COCA-COLA HBC SRBIJA: Depozitni sistem ima snagu da iz korena promeni način na koji posmatramo iskorišćenu ambalažu

Održiva budućnost -

Uvođenje depozitnog sistema u Srbiji, prema najavama Ministarstva za zaštitu životne sredine, planirano je od 2027. godine, a o važnosti ove teme u krugu cirkularne ekonomije, bilo je reči i u okviru jednog od panela na ovogodišnjem Kopaonik biznis forumu. Tisa Čaušević, menadžerka za javne i regulatorne poslove u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija, jedna od panelistkinja, istakla je da depozitni sistem ima snagu da iz korena promeni način na koji posmatramo iskorišćenu ambalažu – ne kad otpad, već kao vredan resurs.

“Kompanija Coca-Cola HBC Srbija intenzivno zagovara uvođenje depozitnog sistema. Ovaj sistem ne samo da će povećati stepen prikupljanja kvalitetnog reciklabilnog materijala, već će uticati i na povećanje ekološke svesti potrošača i menjanje navika. To znači da će potrošači pri kupovini pića plaćati dodatni iznos - depozit, koji će zatim dobiti nazad kada iskorišćenu ambalažu vrate“, kazala je Čaušević.

Kako bi jednom uveden sistem zaživeo, važna je pravovremena edukacija.

Svaka aktivnost koja za cilj ima odvojeno prikupljanje otpada ili promociju reciklaže, doprinosi edukaciji naših potrošača. I zaista, danas ćete sve više čuti da potrošači shvataju vrednost reciklaže i žele da recikliraju. Ova promena počinje od malih ekosistema, kao što su lokalne zajednice i zatim se reflektuje na nacionalni nivo. Naša kompanija u saradnji sa Sekopak operaterom za upravljanje otpadom, sprovodi različite projekte i ulaže u infrastrukturu na lokalnom nivou. Na primer, na Vlasini i u Neresnici, gde imamo naše punionice, u saradnji sa lokalnim preduzećima postavili smo infrastrukturu za selektivno odvajanje otpada“, navela je Čaušević.

Ona dodaje da, kada je u pitanju recimo plastični otpad, prema zvaničnim podacima, u Srbiji je prošle godine reciklirano oko 38 odsto plastičnog otpada. „Ovo je daleko ispod ciljeva na nivou Evropske unije i pokazatelj je da treba nastaviti i sa edukacijom, ali i unapređenjem infrastrukture za prikupljanje i reciklažu ambalažnog otpada. Na nama, kao proizvođačima je da, na prvom mestu, ponudimo proizvode u ambalaži koja se može reciklirati, a zatim da zajedno sa drugim subjektima u lancu odgovornosti podržimo kreiranje sistema koji će obezbediti visoke stope reciklaže, kao što su depozitni sistem, ali i sistem produžene odgovornosti proizvođača koji već funkcioniše u našoj zemlji“, navodi Čaušević.

Saradnja sa svim zainteresovanim stranama ključna

Saradnja sa svim zainteresovanim stranama, prema rečima Čaušević, ključna je za ostvarenje ciljeva.

Prepoznajući odgovornost u sprovođenju, primeni i promociji principa cirkularne ekonomije i unapređenju trenutnog sistema upravljanja ambalažnim otpadom, pet velikih proizvođača pića, Apatinska pivara, Carlsberg Srbija, Coca-Cola HBC Srbija, Heineken Srbija i Knjaz Miloš, udružili su snage i prošle godine osnovali Asocijaciju proizvođača pića (APP). Osnovni cilj Asocijacije je unapređenje postojećeg sistema produžene odgovornosti proizvođača i uvođenje adekvatnog depozitnog sistema za upravljanje ambalažom u Republici Srbiji.

rPET kao indikator cirkularnosti

Svi ovi sistemi za upravljanje ambalažnim otpadom kao krajnji cilj imaju dostizanje cirkularnosti– odnosno da se jednom upotrebljena ambalaža nakon iskorišćenja vrati u sistem i iskoristi za pravljenje nove.

U slučaju plastike, to bi značilo da plastična boca treba nakon reciklaže da služi za pravljenje nove plastične boce. Tu dolazimo do recikliranog PET-a, kao materijala budućnosti. Primetan je trend sve veće upotrebe recikliranog PET-a, a u kompaniji Coca-Cola HBC postavili smo ambiciozne ciljeve kada je reč o ovom materijalu. Kao dobre primere iz prakse navela bih celokupna tržišta koja strateški u potpunosti prelaze na reciklirani PET kada je reč o našem portfoliju. Tako će naši proizvodi u Švajcarskoj, Italiji, Austriji, a uskoro i susednoj Rumuniji, do potrošača dolaziti u rPET ambalaži. A da bismo došli do kvalitetnog rPET-a trebaju nam upravo sistemi poput depozita – koji nam omogućavaju visoke stope prikupljanja ambalaže direktno od potrošača čime se čuva njen kvalitet, tako da se može lako reciklirati i ponovo naći u novoj boci“, objašnjava Čaušević.

Promo

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track